Zagrebačka filharmonija najstariji je hrvatski orkestar koji uspješno djeluje od godine 1871. Pod vodstvom brojnih majstora dirigentske palice, među kojima je bio i pokojni maestro Šutej, taj je orkestar posljednjih desetljeća doživio umjetnički procvat i međunarodnu afirmaciju na mnogobrojnim gostovanjima diljem svijeta. Akademski zbor „Ivan Goran Kovačić“ je pozdravljala publika diljem svijeta, te je za svoje interpretativne dosege nagrađen nizom nagrada i priznanja, a među njima Rektorovom nagradom Sveučilišta u Zagrebu, Nagradom grada Zagreba te Nagradom Vladimir Nazor. Koncertom će dirigirati maestro Ivan Repušić, novi glazbeni ravnatelj Igara, koji je i diplomirao u razredu Vjekoslava Šuteja na zagrebačkoj Muzičkoj akademiji.

Sopranistica Ivana Kladarin već više sezona nastupa na opernim scenama i koncertnim pozornicama, a osobito se ističe kao vrsna interpretatorica barokne glazbe. Stalna je solistica Hrvatskoga baroknog ansambla, a surađuje i sa Zborom HRT-a. Na svojemu koncertnom repertoaru ima, pored ostalih, niz Bachovih, Händelovih, Mozartovih i Orffovih djela. Španjolski kontratenor Xavier Sabata Corominas, kao pjevač i glumac istaknuo se je u mnogim glazbenim i kazališnim projektima, a kao glumac zapažen je i u nekoliko televizijskih serija. U sezoni 2008.-2009. nastupao je u opernim kućama u Lausanneu, Trevisu i Rouenu, a netom završena sezona po broju je nastupa predstavljala vrh njegovih dosadašnjih svjetskih angažmana u kojima je surađivao s velikim brojem vrhunskih umjetnika. Slovački bariton Dalibor Jenis višegodišnji je solist Bratislavske opere u kojoj je uspješan nositelj uloga u klasičnim i romantičnim glazbeno-scenskim djelima. U njegovu diskografskom opusu posebno se ističu snimka Puccinijeve opere Gianni Schicchi te koncertni zapis opere Alberta Franchettija Cristoforo Colombo.

Carmina Burana je nastala godine 1937. kao prvi dio trilogije Trionfi u koju se još ubrajaju Catulli carmina (1943.) i Trionfodi Afrodita (1953.). Autor, njemački skladatelj Carl Orff, najprije je razmišljao o glazbeno-scenskom djelu u kojemu riječi, glazba i pokreti tvore jedinstven, nedjeljiv efekt. No, s vremenom se odustalo od scenskih čimbenika i Carmina je zaživjela u koncertnim izvedbama koje ne umanjuju njezinu atraktivnost. Carmina Burana nije se, uza sva svoja ogoljavanja i odbacivanja stoljetnoga balasta, bitnije pomaknula iz središta tradicionalnoga, ugodno prepoznatljiva glazbenog  izričaja. Otuda i njezina svjetska slava koja traje još i danas, a počela je blistavom praizvedbom godine 1937. u Frankfurtskoj operi.