Pozornica otvorena suncu i zvijezdama
Kad bi na svijetu bilo više Dubrovnika, samo jedan od njih bio bi pravi: ovaj istinski, nepatvoreni, jedini Dubrovnik od kamena i svjetlosti. Ovaj otvoreni dlan pod zvijezdama, pružen svijetu. Jedinstvena pozornica na kojoj prošlost i budućnost imaju zajedničko značenje, vlastitu stvaralačku mjeru.
Dubrovnik nije samo umjetničko djelo nego je i on sam stvaralac, kroz vjekove. Izložen utjecajima, a uvijek vlastit. Okrenut vjetrovima, a uvijek stamen i čvrst. Na njegovim kamenim kulama i zidinama ne bdije snaga oružja, nego misao i duh slobode. Ne čine ga velikim pobjede izvojevane mačem, nego snaga stvaralačke misli. Dubrovnik je grad pjesnika i grad-pjesnik.
Grad s jednim licem i bezbroj ogledala u kojima se zrcali, u kojima se umnožava. Dubrovnik je grad čuda. Rođen na obalama koje su koljevka čovječanstva. Kao Afrodita, izronio je iz stijene istog mora, iz heraklitova ognja koji se s mjerom gasi i s mjerom pali. Mediteran ga spaja sa kontinentima, civilizacijama i narodima. Neusporedivi Dubrovnik.
U njegovim zidinama rođena je renesansna dalmatinska sinteza koja je ustalasala sve slavenske književnosti. Zajednička sinteza Zadra, Splita, Hvara i Dubrovnika još nije dobila pravo mjesto u svjetskoj kulturi, ali to mjesto nije u pitanju.
Dubrovnik nije samo prošlost. On je prostor i mjera novih uzleta.
Kao arhitektonski prostor Dubrovnik je jedinstvena pozornica na svijetu, otvorena nebu, pokretna, mobilna i prikladna za svaki književni izraz.
Kao estetska mjera ovaj prostor daje mogućnost da književna riječ progovori slobodno u svim dimenzijama, da potvrdi svoju životnost i autentičnost. U svakom susretu i u svakom trenutku.
Dubrovnik je autentično podneblje ljudskog duha. Grad od kamena i sna.
Jure Kaštelan
Korisne informacije
Dubrovnik (lat. Ragusium) je grad na jugu Hrvatske. Ime je dobio po hrastovoj šumi, dubravi. Administrativno je središte Dubrovačko-neretvanske županije i jedno od najvažnijih povijesno-turističkih središta Hrvatske. Pripada Južnoj Dalmaciji. Prema popisu iz 2011. godine Dubrovnik je imao 42.615 stanovnika.
Godine 1979. grad Dubrovnik dodan je na UNESCO-ov popis svjetske baštine (World Heritage Site).
Prosperitet grada Dubrovnika oduvijek se temeljio na pomorskoj trgovini. U srednjem vijeku postao je kao Dubrovačka Republika, jedini grad-država na istočnoj obali Jadrana koji je konkurirao Mletačkoj Republici. Uz svoje bogatstvo i diplomaciju, grad je postigao izvanredan stupanj razvoja, posebno tijekom 15. i 16. stoljeća. Dubrovnik je bio jedan od središta razvitka hrvatskoj jezika i književnosti te su u njemu stvarali mnogi značajni hrvatski pjesnici, dramatičari, slikari, matematičari, fizičari i drugi učenjaci.
Područje uživa ugodnu mediteransku klimu s više od 250 sunčanih dana u godini. Srednja godišnja temperatura je 16,6 °C, a ljetna 26 °C. Snijeg i niske temperature prava su rijetkost. Najhladniji mjesec u godini je siječanj, a najtopliji kolovoz. Sezona kupanja traje od travnja do listopada. U godini ima 109 kišnih dana, a ljeti samo 14.
Važni telefonski brojevi
Vremenska prognoza Dubrovnik - DHMZ