Povjerenstvo nezavisnih stručnjaka za izbor hrvatske Europske prijestolnice kulture 2020. objavilo je da su u drugi krug natjecanja ušli gradovi Rijeka, Pula, Osijek i Dubrovnik na konferenciji za medije održanoj u petak, 29. svibnja u Kući Europe u Zagrebu.
Međunarodno povjerenstvo prepoznalo je napore kreativnog tima, kojeg su dio i Dubrovačke ljetne igre, a koji priprema kandidaturu Dubrovnika za Europsku prijestolnicu kulture 2020. Puno je ljudi velikog srca i otvorenog uma sudjelovalo u procesu oblikovanja koncepta i pisanja Kandidacijske knjige, ali i u samoj pripremi prezentacije kandidature koja za Dubrovnik predstavlja katalizator za postupne promjene u životu Grada, za povezivanje kulturnog i kreativnog sektora sa sektorima obrazovanja, istraživanja, okoliša, urbanog razvoja i kulturnog turizma. Kandidaturom se ponovno promišlja način života građana Dubrovnika, detektiraju problemi i ograničenja urbanog života u Dubrovniku, nudimi novi sustav u kojem će kultura biti temelj za aktiviranje građanstva i njihovu participaciju u promjeni ustaljenog mentaliteta i ponašanja u zajednici.
Dubrovnik je dobio priliku dopuniti i završiti svoju kandidaturu u skladu s naputcima Povjerenstva. Povjerenstvo će posjetiti sve gradove koji su ušli u drugi krug, te se ponovo sastati početkom 2016. godine, devet mjeseci nakon prvog sastanka, kako bi razmotrilo dopunjene prijave i donijelo odluku o tome koji će hrvatski grad biti Europska prijestolnica kulture 2020. godine. Tim će u ovoj fazi nastaviti njegovati kulturnu razmjenu stvarajući nove društvene i kulturne veze s hrvatskim i europskim gradovima i regijama te intenzivno surađivati s međunarodno poznatim hrvatskim umjetnicima i kulturnim radnicima, kao i s brojnim europskim organizacijama i mrežama. Radit će se na detaljnijoj razradi programskog koncepta ''Grad u nastajanju'', s ciljem kulturnog planiranja buduće slike Grada. Želja je podijeliti vlastite kapacitete, ograničenja i mogućnosti s drugima te pokušati zajednički doći do rješenja, fokusirajući se na one probleme, koji nisu imanentni samo vlastitoj sredini, već su dio šireg europskog konteksta.
