Razgovor zanimljivog i intrigantnog naziva „Onkraj Mediterana: Ranko u Dubrovniku“ o viđenju i stereotipima Mediterana kroz prizmu Marinkovićevih novela, okupio je jučer, 17. kolovoza na Kampusu Sveučilišta u Dubrovniku, uz pomoćnika intendantice za dramski program Igara Sašu Božića kao moderatora, dr. sc. Moranu Čale, redatelja Darija Harjačeka i dramaturginju Vedranu Klepicu.
Letimičnu predodžbu o opusu Ranka Marinkovića oblikuju uglavnom uspomene na prizore iz malogradskog života u prepoznatljivome okružju srednjodalmatinskog otoka, po kojima se vrpolje karikature mjesnih oriđinala i samozvanih uglednika što ih je u klopku svojih ironičnih stranica uhvatio nesmiljeni hrvatski autor, sklon da se i nakon pripovjednih lutanja zagrebačkim ulicama vraća k viškim ishodištima svojega nadahnuća. No Marinkovićevo pismo seže dalje od hrvatskoga kutka Mediterana, više od Visa.
Dr. sc. Morana Čale, koja je Marinkoviću posvetila dvije monografije, Volja za riječ. Eseji o djelu Ranka Marinkovića i Oko Kiklopa te niz članaka i rasprava u sklopu drugih autorskih knjiga, govoreći o Marinkovićevu pismu, koje ima zrcalna svojstva, radije nego o onome što će se zbivati na pozornici, istaknula je kako je „Mediteran kolijevka zapadne civilizacije, a da Marinkovićevo pismo seže puno dalje od lokusa u njegovim djelima te da svaki lik može poslužiti kao antropološki motiv. Njegov odgovor je umjetnost, a umjetnost je karnevalska.“
Dario Harjaček opisao je proces nastanka predstave i razotkrivanja Marinkovića, tražeći zajedničku nit između svih priča i tragajući za podtekstom, zaključivši da je sve toliko povezano da je možda Marinković umjesto novela, zapravo želio napisati roman. Harjaček vidi Mediteran kao platformu preko koje se govori o nekim većim temama, a vrijeme kao jaku čudna kategoriju jer prošlost i sadašnjost tu žive kao jedno biće.
''Ranko Marinković razumije što je kazalište, u svakom tekstu vidi se koliko on dobro razmišlja o svojim likovima, koliko je bogat materijal koji je stvorio i koliko su ti likovi puni života ali i slabosti'', naglasila je dramaturginja Vedrana Klepica, opisujući svoj susret s Marinkovićem. „To je jedan svijet koji je istovremeno toliko lokalan i autentičan te postoji nešto jako mračno, izdvojeno, politično u tom Marinkovićevom materijalu. Ipak, postoji nešto što je također univerzalno i što komunicira van svakog vremena i svake pozicije, poput pitanja vlasništva i klasnih sukoba, pitanja fašizma i pitanja hrabrosti za izreći istinu, to je jako važna i jako današnja tema. Tu su i pitanje patrijarhata i pitanje emancipacije čovjeka kao takvog.“
Zvučni zapis razgovora u trajanju od 50 minuta dostupan je na poveznici ovdje.
Nakon razgovora publika je mogla razgledati izložbu fotografija iz Memorijalne zbirke Ranko Marinković u Visu, ljubaznošću voditeljice zbirke Anči Fabijanović, a fotografije će biti izložene putem do parka i to tijekom perioda igranja predstave, služeći i kao svojevrstan putokaz do lokacije izvedbe.
Željno iščekivani treći premijerni naslov 69. Igara „Pod balkonima“ u režiji Darija Harjačeka, na temelju izbora iz proze Ranka Marinkovića, u dramaturgiji Vedrane Klepice te u izvedbi Festivalskog dramskog ansambla na repertoaru je 18., 19., 20., 21. i 22. kolovoza, s početkom u 21.30 sati u parku sveučilišnog kampusa u Dubrovniku.
