Monografija je plod višegodišnje suradnje Gradske (katedralne) župe Gospe Velike iz Dubrovnika i Instituta za povijest umjetnosti iz Zagreba koji je vodio arheološka istraživanja podzemlja katedrale i čiji se stručnjaci aktivno bave dubrovačkim temama od samoga osnutka Instituta prije pedeset godina. Tristota obljetnica dovršetka katedrale i četristota obljetnica rođenja Stjepana Gradića bile su povod da se na jednome mjestu okupe i objave sve dosadašnje spoznaje o kulturno-umjetničkoj povijesti ove reprezentativne barokne građevine.

Pod uredištvom dr. sc. Katarine Horvat-Levaj okupljeno je 13 autora iz Dubrovnika, Splita i Zagreba koji su ispripovjedali povijest katedrale i Grada od najranijih vremena do početka 20. stoljeća. U svojim su poglavljima, osim arhitekture, dali pregled i umjetničkih i uporabnih predmeta koje katedrala baštini te tijeka istraživanja i obnove tijekom osamdesetih godina prošloga stoljeća čime se ova knjiga približila tome da zapravo postane enciklopedija dubrovačke katedrale. Knjiga donosi i razne arhitektonske nacrte i bogato je ilustrirana fotografijama u boji koje je posebno za ovu prigodu snimio Paolo Mofardin, fotograf Instituta.

Zahvaljujući senzacionalnim arheološkim otkrićima do kojih se došlo prilikom obnove katedrale nakon potresa 1979., danas znamo da je ova barokna katedrala ustvari treća katedrala na istome mjestu: pod njom su bizantska (građena vjerojatno od 6. stoljeća) i romanička (građena od 12. do 14. stoljeća). Dubrovačka katedrala Gospe Velike možda je najjasniji simbol pobjede Grada nad udesom koji ga je u travnju 1667. godine srušio skoro do temelja.

Monografiju će, uz uvodnu riječ don Stanka Lasića, predstaviti urednica izdanja dr.sc. Katarina Horvat-Levaj, recezent dr.sc. Joško Belamarić, dr.sc. Željka Čorak i dr.sc. Ivica Prlender, uz sudjelovanje mješovitog katedralnog zbora „Katedralni madrigalisti“ i klape „Subrenum“ koja će izvesti pjesmu „Siđi k nama majko naša“ Krešimira Magdića.