English

O nama

Dubrovačke ljetne igre

Javna ustanova u kulturi „Dubrovačke ljetne igre“ sa sjedištem u Dubrovniku najstarija je kulturna institucija u Hrvatskoj koja jednom godišnje, od 10. srpnja do 25. kolovoza, organizira kazališnu i glazbeno-scensku manifestaciju od nacionalnog značenja i interesa za Republiku Hrvatsku.

Manifestacija Dubrovačke ljetne igre utemeljena je još 1950. godine kada su diljem Europe nastajala brojna kazališna i glazbena događanja. Osnivač i vlasnik neprofitne ustanove u kulturi je grad Dubrovnik. Izvori financiranja su državni proračun, proračun Dubrovačko-neretvanske županije, proračun Grada Dubrovnika, prihodi ostvareni vlastitom djelatnošću te prihodi od sponzorstva, zaklada, fondacija i donacija. Igre zapošljavaju 23 djelatnika te oko 200 sezonskih djelatnika i volontera.

Unutarnje ustrojstvo Ustanove

Ustanova ima pet odjela:

- Ured ravnateljice i intendanta
- Financijska služba
- Pravna i kadrovska služba
- Služba za marketing i odnose s javnošću
- Tehnička služba

 

Upravno vijeće 

Ustanovom upravlja Upravno vijeće koje ima tri člana koji se imenuju iz reda uglednih kulturnih i umjetničkih radnika. Dva člana imenuje Gradsko vijeće Grada Dubrovnika, a jednog člana iz svojih redova biraju stručni radnici Ustanove. Mandat člana Upravnog vijeća traje četiri godine.

dr. med. Damir Čokljat, predsjednik Vijeća
Srđana Cvijetić
dipl.ing. Vinko Dubović 

Poziv na XXXII. sjednicu Upravnog vijeća
Zapisnik s XXXI. sjednice Upravnog vijeća
Poziv na XXXI. sjednicu Upravnog vijeća
Zapisnik s XXX. sjednice Upravnog vijeća
Poziv na XXX. sjednicu Upravnog vijeća

 

Festivalsko vijeće

Vijeće Igara je stručno-savjetodavno tijelo Igara koje ima sedam članova. Članovi Vijeća su ministarica kulture, gradonačelnik Grada Dubrovnika, župan Dubrovačko-neretvanske županije te četiri člana iz redova istaknutih umjetnika i uglednih kulturnih djelatnika koje imenuje ministrica kulture. Vijeće donosi program i financijski plan Igara, prati njihovo ostvarenje, razmatra i usvaja izvješće o ostvarivanju programa koje podnosi intendant odnosno izvješće o ostvarivanju financijskog plana koje podnosi ravnateljica.

dr. sc. Nina Obuljen Koržinek, ministrica kulture, predsjednica Vijeća 
Mato Franković, gradonačelnik Dubrovnika
Nikola Dobroslavić, župan dubrovačko-neretvanski
Frano Matušić
Sanja Putica
Božidar Šnajder 
Dubravka Šeparović Mušović

 

Statut Javne ustanove u kulturi DLJI

Ustanova je javna ustanova Grada Dubrovnika koja kroz djelatnost u kulturi organizira i ostvaruje tradicionalni kazališni i glazbeno-scenski ljetni festival, te priređuje glazbene, dramske, operne, baletne, lutkarske, literarne, likovne, filmske i ostale kulturne priredbe i manifestacije tijekom cijele godine. Dokument u pdf-u preuzmite ovdje. 

 

Vizija

Vizija koja inspirira i definira djelovanje Dubrovačkih ljetnih igara do 2020. godine glasi:

Dubrovačke ljetne igre bit će prepoznate kao glavni producent visokokvalitetnih kulturnih događanja u gradu Dubrovniku, kao vodeća kulturna institucija u Hrvatskoj i kao jedan od pet najistaknutijih europskih kulturnih festivala. Zasnovane na bogatoj i živoj baštini Ustanove i Grada, Igre će ustrajati na ambijentalnosti, suodnosu tradicije i modernosti, i suodnosu lokalnog – nacionalnog – inozemnog. Igre, kao mjesto stvaranja, susreta, ideja i novih projekata će promovirati Dubrovnik kao sjecište hrvatskoga i svjetskoga duha i kulture.

spacer

Od samih početaka...

Dubrovačke ljetne igre utemeljene su početkom pedesetih godina dvadesetoga stoljeća, u vrijeme kada su diljem Europe nastajala brojna kazališna i glazbena događanja.

Međutim, zamisao o spajanju renesansnog i baroknog ugođaja Dubrovnika sa živućim duhom drame i glazbe zapravo je proizašla iz intelektualnog načina življenja samoga grada, iz njegove kreativne tradicije koja je obogatila Hrvatsku kulturnu i znanstvenu povijest, pogotovo u sferi kazališta i znanosti, iznjedrivši brojna velika imena i djela, i omogućivši joj neprekidno praćenje suvremenih trendova u zapadnoj Europi. Djela Marina Držića, Nikole Nalješkovića, Ivana Gundulića i Iva Vojnovića postala su okosnicom dramskog programa. Potom su se, zahvaljujući spoznaji o važnosti ambijentalnosti koja predstavlja osnovnu značajku festivala, postupno otkrivale posebnosti kazališnih vrijednosti šireg hrvatskoga dramskog naslijeđa, kao i mogućnost ambijentalnog sažimanja klasičnih europskih dramskih djela s trgovima, palačama, tvrđavama i parkovima Dubrovnika. Tradicionalni karakter festivala odredila su ponajprije djela Shakespearea, ali i Goldonija, grčkih tragičara, Molièrea, Corneillea i Goethea. Spiritus movens grupe zaljubljenika koji su osnovali Festival, Marko Fotez, već 1952. godine postavlja Hamleta na tvrđavu Lovrjenac, koja ubrzo postaje poznata u svijetu kao idealan scenski prostor za ovu predstavu. Podjednako atraktivne postaju Goldonijeve Ribarske svađe u Staroj gradskoj luci, renesansne komedije i crkvena prikazanja na gradskim trgovima (koji su imena dobili po Gunduliću, Buniću i Držiću), Goetheova Ifigenija koju je u parku Gradac postavio najveći hrvatski redatelj Branko Gavella, te Vojnovićeva Dubrovačka trilogija, amblematsko djelo o padu Dubrovačke Republike uprizoreno u autentičnim prostorima Kneževa dvora, palače Sponza, te ljetnikovca u Gružu.

Ambijent je određivao ne samo repertoar festivala već i njegovu organizaciju, pa je većinu predstava izvodio Festivalski dramski ansambl sastavljen od najboljih hrvatskih glumaca, ali je bilo i gostujućih predstava koje su doprinosile ekskluzivnosti festivala. Tako su u Dubrovniku nastupili Piccolo Teatro iz Milana sa Strehlerovom postavom Sluge dvojice gospodara, Old Vic sa Zefirellijevom režijom Romea i Julije, Grčko narodno kazalište iz Atene s Eshilovim Okovanim Prometejem, Gradsko kazalište iz Basela s Dürrenmattovom predstavom Play Strindberg u režiji autora, Ronconijeva legendarna predstava Orlando Furioso, Prospect Theatre Company iz  Londona s nekoliko predstava koje je režirao Toby Robertson i Teatar Stary iz Krakowa s Wajdinim uprizorenjem Idiota. Hamleta su glumili velikani poput Derek Jacobija i Daniel Day Lewisa, a početkom sedamdesetih festival se počeo otvarati prema nekonvencionalnim dramskim formama te su na festivalu nastupile kazališne družine kao što su Schumann Bread and Puppet Theatre, Amsterdam Dogtroep, Els Comediants iz Barcelone, Compagnie Ferrucio Soleri i La Mama Theatre iz  New Yorka. Ipak, moderni kazališni izleti su i dalje bili određeni pomacima unutar poetike scenskih prostora, bilo da se radilo o uvrštavanju u program djela suvremenih autora poput Bonda, Brechta i Krleže, ili o ucrtavanju na zemljovid grada novih scenskih prostora, čiji je broj dosegao četrdeset, na kojima su, uz ponajbolje hrvatske redatelje, djelovali poznati umjetnici iz inozemstva među kojima su Stuart Burge, Denis Carrey, William Gaskill i Jiři Menzel.

Glazbeni je dio programa na početku imao za cilj predstavljanje najboljih domaćih skladatelja, solista i orkestara, ali je već koncem pedesetih godina festival postao domaćinom najuglednijim solistima i ansamblima iz cijelg svijeta. Visokoj kvaliteti izvedbe u Dubrovniku doprinijela je funkcionalna uporaba atraktivnih i akustičnih građevina, pogotovo atrija Kneževa dvora. Početkom sedamdesetih izuzetna se pozornost poklanja koncipiranju glazbe i koncertnih programa, koje su sve češće izvodili predstavnici novih glazbenih trendova, ali se također nastojalo oživjeti ranu, pogotovu hrvatsku glazbu. U mnoštvu velikih umjetnika koji su nastupili na Dubrovačkim ljetnim igrama, osiguravši im međunarodnu reputaciju, teško je izdvojiti bilo koga posebno. Kada su u pitanju veliki orkestri, ilustracije radi, uz redovite nastupe Zagrebačke filharmonije, spominjemo Češku filharmoniju, Halle orkestar, Orkestar francuskoga radija, Orkestar Suisse Romande, Simfonijski orkestar RAI iz Torina, Londonsku, Bečku, Dresdensku, Berlinsku, Moskovsku, Varšavsku i St. Petersburšku filharmoniju, te Simfonijski orkestar Cincinnatija. Među brojnim komornim i vokalnim ansamblima nastupili su kvarteti Beethoven i Prokofjev iz Moskve, Lasalle i Juillard iz New Yorka, Amadeus iz Londona,  Parrenin iz Pariza, te Neues Wiener kvartet i Alban Berg kvartet iz Beča, kao i Virtuosi di Roma, Zagrebački solisti, Lucerne Festival Strings, Academy of St Martin in the Fields, Bečki dječaci, Beaux Arts Trio iz New Yorka i Praški komorni orkestar. Među brojnim solistima nastupili su pijanisti Sviatoslav Richter, Vladimir Ashkenazy, Nikita Magaloff, Van Cliburn, Martha Argerich, Rudolf Firkusny, Alexis Weissenberg, Aldo Ciccolini, Claudio Arrau, Mihail Pletnjov i Ivo Pogorelić, flautist James Galway, violinisti Henry Szeryng, Leonid Kogan, Isaac Stern, David Ojstrah, Viktor Tretjakov, Zlatko Baloković i Uto Ughi, te violončelisti Rostropovič, Navarra, Janigro i Tortellier. Na Igrama su nastupali veliki pjevači poput Nicolai Gedde i Monserrat Caballe, kao i velike zvijezde Duke Ellington, Dizzy Gillespie i Ravi Shankar.

Povijest opernih izvedbi vodi nas u 1951. godinu, kada je Sarajevska opera gostovala sa svojih pet produkcija. U razdoblju do 1963. godine na Igrama su uglavnom gostovale operne kuće iz nekadašnje države, a radilo se i na iznalaženju scenskih prostora pogodnih za opere. Godine 1964. je ispred Kneževa dvora postavljena prva vlastita festivalska operna produkcija. Bila je to Monteverdijeva Krunidba Popeje kojom je dirigirao Lovro Matačić. Međutim pokazalo se je da je za Dubrovnik najpogodnija operna forma komorna opera, te se od 1971. godine u atriju Kneževa dvora počinju prikazivati komorne, uglavnom komične opere. Usporedo s festivalskim produkcijama opera Monteverdija, Pergolsija, Caldare, Cimarose, Salierija, Telemanna i Galupija, nastavljeno je s praksom dovođenja gostujućih opera. U Dubrovniku su tako među ostalima nastupili Opera Hrvatskoga narodnog kazališta iz Zagreba, Teatro Massimo iz Palerma, Piccolo Teatro Musicale iz Rima, Phoenix Opera iz Londona i Komorno glazbeno kazalište iz Moskve. Povijest festivala također bilježi ekskluzivna operna događanja kao što su Kelemenova Apocalyptica, ili pokušaj rekonstruiranja jedne od Jarnovićevih opera u okviru projekta Doma i u buži.

Balet i ples bili su također rado viđeni na Dubrovačkim ljetnim igrama, koje su predstavile brojna poznata imena i ansamble uglavnom na taraci tvrđave Revelin. Pored najboljih domaćih baletnih ansambala, koreografa i solista, nastupili su i Merce Cunningham, Jerome Robbins, Alvin Ailey, Glenn Tetley i Martha Graham sa svojim ansamblima, Twentieth Century Ballet Maurice Bejarta, American Ballet Theatre, London Festival Ballet, Harkness Ballet, Antonio Gades Troupe, Balet Mađarske državne opere, te baleti iz Parme, Antwerpa i Adelaide.

Festivalska palača

Barokna palača u Dubrovniku, u ulici Od Sigurate 1, 20000 Dubrovnik, ranije u vlasništvu obitelji Kerša, a danas u funkciji sjedišta "Ljetnih igara", teško je bila oštećena u agresiji na Dubrovnik 6.12.1991. godine. Riječ je o baroknoj palači iz 17. stoljeća, obnovljenoj u klasicističkom stilu potkraj 18. stoljeća, kada je dobila za Dubrovnik izuzetnu unutrašnju opremu (freske i štukature). Na temelju istraživanja, omogućena je njihova kompletna rekonstrukcija, uz nove nalaze i njihovu valorizaciju u okviru stambene arhitekture Dubrovnika.

Nagrada Orlando

Nagradu Orlando Hrvatska radiotelevizija dodjeljuje svake godine za najbolja dostignuća u glazbenom i dramskom programu Dubrovačkih ljetnih igara.

Dobitnici:

godina

drama

glazba

Grand Prix

2017. 

Ozren Grabarić

4 gitare (Zoran Dukić, Petrit Çeku, Tvrtko Sarić, Maroje Brčić)

Joško Juvančić - Jupa

2016.

Othello (nagrada cijelom ansamblu)

Aleksey Semenenko & Inna Firsova

 

2015.

Nikola Baće

Kvartet Henschel 

 

2014.

Neva Rošić

Hrvatski barokni ansambl

 

2013.

Zlatko Sviben

Dubravka Šeparović Mušović

 

2012.

Oliver Frljić

Les Vents Français

 

2011.

Mislav Čavajda

Marija Pavlović

 

2010.

Vilim Matula

Max Emanuel Cenčić

Tonko Lonza,

Zagrebački solisti

2009.

Jan Fabre

Maroje Brčić, Zoran Dukić

Miše Martinović

2008.

Rene Medveščak

Martina Filjak

 

2007.

Nikša Butjer

Ivan Repušić

 

2006.

Renata Sabljak

Varaždinski komorni orkestar 

 

2005.

Goran Grgić

Dubravka Tomšič

 

2004.

Frane Perišin

Renata Pokupić

 

2003.

Nataša Rajković &

Bobo Jelčić

LADO

 

2002.

Ivica Kunčević

Božo Paradžik

 

2001.

Ivica Boban

Monika Leskovar

 

2000.

Ljubomir Kerekeš

Dubravka Šeparović

 

1999.

Bojana Gregorić

Frano Krasovac

 

1998.

Mustafa Nadarević

Radovan Vlatković

 

1997.

Goran Višnjić

Ana Vidović

 

1996.

Mia Begović

Giorgio Surjan

 

1995.

Danko Ljuština

Đuro Tikvica

 

1994.

Galeano Pahor

Pavica Gvozdić

 

1993.

Ivica Kunčević

Pavle Dešpalj

 

1992.

HR - Radio Dubrovnik

   

1991.

Doris Šarić Kukuljica

Cappella Ragusina

 

1990.

Vanja Drach

Stefan Milenković

 

1989.

Predrag Vušović

Dunja Vejzović

 

1988.

Vili Matula

Višnja Mažuran

 

1987.

Branislav Lečić

Slovenski oktet

 

1986.

Alma Prica

Nataša Veljković

 

1985.

Predstava "ECCE HOMO"

Irena Grafenauer

 

1984.

Božidar Boban

Ksenija Janković

 

1983.

Tonko Lonza

Valter Dešpalj

 

1982.

Lazar Ristovski

Jovan Kulundžija

 

1981.

Pero Kvrgić

Ivo Pogorelić

 

1980.

Dunja Koprolčec

Zagrebački solisti

 

1979.

Ljuba Tadić

Dubravka Tomšič-Srebotnjak

 

1978.

Izet Hajdarhodžić

Vladimir Krpan

 

1977.

Rade Šerbedžija

Danica Mastilović

 

1976.

Dubravka Miletić

Ruža Pospiš Baldani

 

Nagrada HDDU-a

Organizator provedbe i dodjele nagrade je Hrvatsko društvo dramskih umjetnika, a nagrada nosi ime "NAGRADA HRVATSKOG GLUMIŠTA".

Sezona 2015. / 2016. 

Za najbolje redateljsko ostvarenje: IVICA BOBAN za režiju predstave "Othello" Williama Shakespearea u izvedbi Festivalskog dramskog ansambla. 

Sezona 2012. / 2013.

Za najbolju glavnu žensku ulogu: ALMA PRICA za ulogu Medeje u Euripidovoj "Medeji" u režiji Tomaža Pandura u suradnji s Hrvatskim narodnim kazalištem u Zagrebu.

Sezona 2011. / 2012.

Za sporednu mušku ulogu: DRAŽEN ČUČEK za ulogu Svećenika u predstavi “Kralj Edip” Sofokla u režiji Eduarda Milera i izvedbi dramskog ansambla 62. Dubrovačkih ljetnih igara.

Za najbolju žensku ulogu: JELENA MIHOLJEVIĆ za ulogu Kate u predstavi “Kate Kapuralica” Vlaha Stullija u režiji Darija Harjačeka i izvedbi dramskog ansambla 62. Dubrovačkih ljetnih igara.

Sezona 2010./2011.

Nagrada za mladog glumca. JAN KEREKEŠ za ulogu Ivana Aleksandroviča Hlestakova u predstavi “Revizor” N. V. Gogolja u režiji Jerneja Lorencija i izvedbi festivalskog dramskog ansambla Dubrovačkih ljetnih igara u suradnji sa Zagrebačkim kazalištem mladih.

Sezona 2008./2009.

Nagrada za izniman doprinos kazališnoj umjetnosti dodijeljena je MIŠI MARTINOVIĆU, za ulogu Nike u predstavi “Na taraci” Ive Vojnovića u režiji Joška Juvančića i izvedbi Festivalskog dramskog ansambla Dubrovačkih ljetnih igara.

Sezona 2007/2008.

Nagrada za izniman doprinos kazališnoj umjetnosti dodijeljena je DUBROVAČKIM LJETNIM IGRAMA za obilježavanje petstote obljetnice rođenja Marina Držića.

U sklopu dramskog programa posvećenog 500. obljetnici rođenja Marina Držića, Festivalska publika imala je prilike pogledati lutkarskog „Plakira“ u izvedbi Zagrebačkog kazališta lutaka;  tri predstave „Skupa“ – dubrovačkog kazališta „Marina Držića“, splitskog HNK i premijernu festivalsku;  četiri predstave „Dunda Maroja“ – zagrebačkog HNK, mađarskog „Csokonai“ kazališta iz Debrecena, Makedonskog nacionalnog teatra i varaždinskog HNK;  „Tirenu“ ukomponiranu u okvir Zoranićevih „Planina“ u izvedbi DLJI-a i Zagrebačkog kazališta mladih u suradnji s Akademijom dramskih umjetnosti;  „Arkulina“ reprizu prošlogodišnje uspješnice Festivalskog dramskog ansambla i praizvedbu djela „Darsa- farsa“ Matka Sršena u izvedbi DLJI-a i kazališta „Marina Držića“.

Sezona 2003/2004.

Za najbolju predstavu u cjelini:  "EKVINOVIJO" Ive Vojnovića, u režiji Joška Juvančića i izvedbi Festivalskog dramskog ansambla 55. dubrovačkih ljetnih igara;

Za najbolje redateljsko ostvarenje: JOŠKO JUVANČIĆ za režiju predstave "Ekvinocijo" Ive Vojnovića u izvedbi Festivalskog dramskog ansambla 55. dubrovačkih ljetnih igara;

Za glavnu žensku ulogu: DORIS ŠARIĆ KUKULJICA za ulogu Jele u predstavi "Ekvinocijo" Ive Vojnovića, u režiji Joška Juvančića i izvedbi Festivalskog dramskog ansambla 55. dubrovačkih ljetnih igara.

Za najbolji light design: DENI ŠESNIĆ za light design u  predstavi "Ekvinocijo" Ive Vojnovića, u režiji Joška Juvančića i izvedbi Festivalskog dramskog ansambla 55. dubrovačkih ljetnih igara.

Sezona 2002/2003.

Za najbolju predstavu u cjelini: "AMFITRION" Heinricha von Kleista u režiji Janusza Kice i izvedbi Festivalskog dramskog ansambla Dubrovačkih ljetnih igara;

Sezona 2001/2002.

Za najbolju predstavu u cjelini "POSJET STARE DAME", Fredericha Durrenmatta u režiji Ivice Kunčevića i izvedbi Festivalskog dramskog ansambla Dubrovačkih ljetnih igara

Za glavnu mušku ulogu: VANJA DRACH za ulogu Illa u predstavi "Posjet stare dame" Fredericha Durrenmatta u režiji Ivice Kunčevića i izvedbi Festivalskog dramskog ansambla Dubrovačkih ljetnih igara

Sezona 2000/2001.

Za najbolje redateljsko ostvarenje: IVICA BOBAN za režiju predstave "Četvrta sestra", Janusza Glowackog u izvedbi Festivalskog dramskog ansambla i Majstorske radionice ADU, Zagreb;

Za najbolju scenografiju: DINKA JERIČEVIĆ za scenografiju predstave "Kristofor Kolumbo", Michela de Ghelderodea u izvedbi Festivalskog dramskog ansambla i u režiji Georgija Para;

Za najbolji kazališni light design: ZORAN MIHANOVIĆ; za light design predstave "Četvrta sestra", Janusza Glowackog u režiji Ivice Boban i izvedbi Festivalskog dramskog ansambla i Majstorske radionice ADU, Zagreb

Za izuzetno ostvarenje mladom umjetniku do 28 godina: BORKO PERIĆ za ulogu Kolje u predstavi "Četvrta sestra", Janusza Glowackog u režiji Ivice Boban i izvedbi Festivalskog dramskog ansambla Festivala Dubrovnik i Majstorske radionice ADU, Zagreb

Sezona 1998/99.

Za najbolju predstavu u cjelini: "DUBROVAČKA TRILOGIJA", Iva Vojnovića, u režiji Joška Juvančića i izvedbi Festivalskog ansambla -  Festivala Dubrovnik

Za najbolje redateljsko ostvarenje: JOŠKO JUVANČIĆ, za režiju predstave "Dubrovačka trilogija", Iva Vojnovića, u izvedbi Festivalskog ansambla -  Festivala Dubrovnik

Sezona 1997/98.

Za najbolju scensku glazbu: PAOLA DRAŽIĆ-ZEKIĆ za glazbu u predstavi "Dum Marinovi sni" Marina Držića, režija Ozren Prohić i izvedbi Festivalskog ansambla-Festivala Dubrovnik.

Za izuzetno ostvarenje mladom umjetniku do 28 godina: KREŠIMIR MIKIĆ za ulogu Satira, Zaljubljivog Grubiše u predstavi "Dum Marinovi sni" Marina Držića, režija Ozren Prohić i izvedbi Festivalskog ansambla - Festivala Dubrovnik.

za najbolju kostimografiju: IRENA SUŠEC za kostimografiju predstavi "Dum Marinovi sni" u izvedbi Festivalskog ansambla - Festivala Dubrovnik.

Sezona 1996. /97.

Za najbolja umjetnička ostvarenja u drami: GORAN GRGIĆ, za ulogu u predstavi "Ilija Kuljaš - Građanin plemić" izvedenu na Dubrovačkom ljetnom festivalu u režiji Ivice Kunčevića