English

MICHELANGELO

Datum objave: 30.01.2018.
  • Više
  • Izvedbe
  • Fotogalerije
  • Umjetnici

DLJI i HNK Ivana pl. Zajca

PREMIJERA

MICHELANGELO 

po drami Michelangelo Buonarroti Miroslava Krleže

Sebastijan Horvat i Milan Matthis Marković

 

Režija: Sebastijan Horvat

Adaptacija i dramaturgija: Milan Matthis Marković

Scenografija i video: Igor Vasiljev

Kostimografija: Belinda Radulović

Glazba: Karmina Šilec

Oblikovatelj tona: Saša Predovan

Svjetlo: Aleksandar Čavlek

Scenski pokret: Ivana Kalc

 

Michelangelo Buonarroti: Rakan Rushaidat        

Olivera Baljak, Jelena Lopatić, Tanja Smoje, Marija Tadić, Aleksandar Cvjetković, Edi Ćelić, Dean Krivačić, Jerko Marčić, Jasmin Mekić, Nikola Nedić Giuseppe Nicodemo

Zbor Opere HNK Ivana pl. Zajca / Festivalski zbor DLJI

 

Prijevoz brodom na otok Lokrum uključen je u cijenu ulaznice. Brodovi polaze iz stare gradske luke u 20.30 i 20.45. 

 

Michelangelo Buonarroti, drama je iz ciklusa Legendi nastala 1918. godine. Inspirirana poetikom ekspresionizma, nabijena snažnim slikama i značenjima vodi nas u predjele lucidnog sna. Prvi put je objavljena 1919. s posvetom slikaru Ljubi Babiću. Krleža je tekst dorađivao sve do 1933. godine kada izlazi konačna verzija ove jednočinke. Tematski se Krleža u ovoj drami koncentrira na iskušenja i tragiku Michelangela Buonarrotija koji nošen velikim idejama i rastrgan vlastitim traganjima ostaje usamljen i suprotstavljen neposrednoj životnoj sredini. Istražujući ponore stvaralačkog čina Krleža nas odvodi u Sikstinsku kapelu, gdje jednog svibanjskog jutra Michelangelo Buonarroti slika Dan gnjeva Gospodnjeg. Za Krležu Michelangelo predstavlja genija koji je u neprestanoj borbi s Drugima, personificiranim u liku Nepoznatog. Gotovo poput Ničeanskog Nadčovjeka, genijalni slikar pokušava ostvariti neograničenu moć umjetničkog stvaralaštva, no Krleža ga suočava s novcem, bijednom nadnicom za njegovu veliku umjetnosti. Tako rastvara vječno, ali uvijek aktualno pitanje odnosa umjetnosti i novca, a samim time i umjetnosti i moći i politike, koje je danas možda važnije nego ikada jer dovodi u sumnju deklarativnu parolu o umjetničkoj slobodi bez koje umjetnost postaje tek činovnički kič, gubeći svoju istinsku kritičku snagu i odlučnost.

 

- - -

Pokrovitelj predstave: