English

Folklorni ansambl LINĐO

Datum objave: 25.04.2022.
  • Više
  • Izvedbe
  • Video
  • Umjetnici

Folklorni ansambl LINĐO

Folklorni ansambl Linđo neizostavan je dio programa Dubrovačkih ljetnih igara od 1967. godine, a njegove tradicionalne festivalske nastupe koji svjedoče i slave bogatstvo hrvatske nematerijalne baštine, uvijek rado posjećuje kako strana tako i domaća publika.

 

PROGRAM:

1. MARKUŠEVAČKI VESELI DANI (SVATI)
Glazba: Marijan Makar

2. POSAVSKI PLESOVI
Koreografija i glazba: Zvonimir Ljevaković

Koliko visoko budu skakali plesači u dijelu ove koreografije, toliko će narasti lan na području jugoistočno od Zagreba, našeg glavnog grada. Proizvodnja lana u Posavini bila je dovedena gotovo do savršenstva. To se osobito vidi u ženskoj narodnoj nošnji s bogatim vezom, koja je često predstavljana kao reprezentativna hrvatska narodna nošnja. U cijelu priču uvodi nas djevojački ples Tančec. Nastavlja se karakterističnim plesovima u kolu, parovima ili četvorkama, a pomicanje unutar kola stilski je obilježeno kao sitno drmanje, odakle i dolazi naziv drmeš. Pleše se i parovni ples u kojemu se pokretima ruku i nogu imitira prosijavanje brašna.

3. VALPOVAČKI PLESOVI (BIZOVAC)
Koreografija: Sulejman Muratović
Glazba: Zlatko Potočnik
Valpovački plesovi su tipični plesovi sjeveroistoka Hrvatske koji odražavaju svu vitalnost i vedrinu ljudi toga kraja. Izvode ih plesačice odjevene u nošnju koja se od mnogobrojnih inačica ženske nošnje u istočnom dijelu Hrvatske – Slavoniji, izdvaja posebnim izgledom, dugotrajnošću i zahtijevnošću izrade. Ove originalne ženske nošnje mogu se vidjeti samo u tri hrvatska sela.

4. MUŠKA KLAPA: IZAŠLA JE ZELENA NARANČA
Narodna/obrada: Vedran Ivanković

5. DUBROVAČKA POSKOČICA LINĐO
Koreografija: Sulejman Muratović
Lijerica: Mario Lale
Jedna od rijetkih prilika kada su se mladi u prošlosti susretali, upoznavali i održavali vezu bio je ples u kolu. Linđo je najpopularniji ples Dubrovačkoga primorja koje se nalazi sjeverozapadno od grada Dubrovnika. Pleše se uz pratnju lijerice – starinskog gudačkog glazbala iz južne Dalmacije s tri strune. Parovi su raspoređeni uokolo svirača, a plesne "zapovijedi" u duhovitim i glasnim povicima uzvikuje kolovođa. I naš ansambl je dobio ime upravo po ovom plesu. Samo ime je zapravo obiteljski nadimak glasovitog svirača lijerice iz prošlosti. Danas s ponosom kažemo da u Folklornom ansamblu Linđo lijericu svira njegov prapraunuk Mario.

6. PLESOVI IZ BARANJE
Koreografija: Sulejman Muratović
Glazba: Đorđe Begu
U ravničarskome dijelu, na krajnjem sjeveroistoku Republike Hrvatske, u blizini mađarske granice, žive baranjski Hrvati koji su u svoju plesnu tradiciju i nošnje utkali dio mađarskoga folklora. Za navedeno područje karakteristična su zatvorena kola koja se često zovu prema pjesmi koja se u njima pjeva, a prati ih svirka gajdi ili tamburaša. Svojom živošću, pjesmom i podcikivanjem plesača postala su zaštitnim znakom panonskoga identiteta.

7. STARI SPLITSKI PLESOVI
Koreografija: Branko Šegović
Glazbena obrada: Enes Omerčahić
Osnovne su odlike plesova koji nam dolaze iz Splita, drugog najvećeg grada u Hrvatskoj, elegantnost pokreta, profinjeno držanje i mekoća koraka u kojima se ogleda mediteranski utjecaj. Taj je utjecaj vidljiv i u raskošnoj ženskoj nošnji koja uz bogat nakit naglašava gracioznost i figuru žene. Stari splitski plesovi su karakteristični plesovi urbanih sredina, bliski dvorskim plesovima europske aristokracije gdje se, baš kao i u ovim plesovima, zavodilo svoga, a istovremeno suptilno koketiralo i s partnerom preko puta sebe. Uostalom, tko ne pokuša ne može uspjeti!

8. KAK JE TEŠKO (pjesma iz Međimurja)
Narodna/obrada: Marijan Makar

9. PLESOVI IZ ZAPREŠIĆA
Koreografija: Zvonimir Reljić
Glazba: Zlatko Potočnik
Brze vrtnje i virtuozne figure značajke su Plesova iz Zaprešića. Ističu se grupe mladića koji su se posebno pripremali za izvođenje tih atraktivnih plesova po svadbama i ostalim slavljima. Skokovi koje ćete vidjeti u najvišim točkama dosegnu i do 4 metra. Pažljivim promatranjem moći ćete vidjeti i djelove u kojima plesači pokretima opisuju predmete ili poslove kojima se bave ljudi toga kraja. Tako primjerice muškarci oponašaju kovače. Sve završava vrlo atraktivnim vrtnjama u kružnicama.

10. MJEŠOVITA KLAPA

11. MUŠKA KLAPA

12. ŽENSKA KLAPA

13. BUNJEVAČKI PLESOVI
Koreografija: Sulejman Muratović
Glazba: Đorđe Begu
Povijesne migracije stanovništva dovele su do raseljavanja Hrvata izvan domovine. No, Bunjevci, koji žive na sjeveru Vojvodine, održali su svoj hrvatski identitet kroz očuvanje jezika, bogate nošnje i niza narodnih običaja u kojima ples ima posebno mjesto. Najpoznatiji ples im je bunjevačko momačko kolo. U tom se plesu momci natječu u plesnim domišljajima s ciljem zavođenja djevojaka. Na čizmama imaju zvečke-zvončiće kojima postižu posebne zvukovno-ritmičke efekte. Raskošna ženska nošnja koja se nekada izrađivala od lyonske svile odražava utjecaj zapadne Europe i građanske mode na tradicijsko odijevanje.

NAPOMENA: Ansambl zadržava pravo promjene programa.