PREMIJERA 

U sklopu projekta Future Epics sufinancirano sredstvima programa Europske unije Kreativna Europa 

Festivalski dramski ansambl 

Marin Držić: Grižula

u suradnji s Akademijom dramske umjetnosti u Zagrebu 

 

KUPIDO i PLAKIR (Plako), sin Kupidov: Boris Barukčić

VILE: Lucija Alfier, Viktorija Bubalo, Danijela Evđenić, Lana Meniga, Dea Presečki

GRIŽULA starac, remeta: Ozren Grabarić

OMAKALA, djevojka: Nataša Dangubić

Vlasi:

RADOJE: Kristijan Petelin

DRAGIĆ: Leon Dubroja

Vlahinjice:

GRUBA: Anica Kontić     

MIONA: Iva Jerković

STANIŠA, otac Dragićev: Branimir Vidić

VUKOSAVA, mati Grubina: Perica Martinović

 

Režija: Petra Hrašćanec i Saša Božić

Scenografija i kostimi: Zdravka Ivandija-Kirigin

Glazba: Nenad Sinkauz

Svjetlo: Martin Šatović

Jezični savjetnik: Maro Martinović

Inspicijent: Roko Grbin

Asistentica kostimografije: Ana Mikulić

Producentica/organizatorica proba za ADU: Štefica Bartolin

Grižula Marina Držića, komedija je koja samo dijelom pripada pastoralnoj tradiciji, ponajprije po jednoj skupini mitoloških likova i zapletu u tom dijelu priče. Ono pak što je Držić otpočeo u Tireni – ulazak oštroumnih dubrovačkih vlaha u arkadijski svijet – u Grižuli je postalo pravilo. Redateljski koncept aktivira prostor Grižule kao prostor žudnje, on ne pruža utočište onima koji teže za skladom, čistoćom i ljepotom, nego postaje mjesto nespokoja i traženja – vile se sa Plakirom igraju s ljudima, Gruba se boji da će baš u prirodi izgubiti Dragića, Dragić u tom prostoru gubi sebe, Omakala bježeći od jednoga zla upada u drugo, Grižula biva ismijan i zasužnjen.

Za Grižulu je posebno bitna igra zaljubljenih parova, nalik onoj iz Sna ljetne noći. Ovu igru zaljubljenih parova koji se traže u začaranom krugu, a koju ćemo naći i u majskim igrama i u komedijama, Držić je protkao mišlju koju kao moralnu pouku i opomenu upućuje svojoj publici: kad obični ljudi prijeđu granice koje su im kao ljudima određene i dođu u dodir s nadnaravnim vilinskim svijetom, oni postaju komični i žrtve nemira i nesporazuma. Kombinirajući konvencionalne motive karakteristične za mitološko-alegorijsku dramu, rasterećujući likove vlaha karikaturalnih crta i gruboga humora, individualizirajući ih, uplećući u dramsku fabulu teme iz dubrovačke stvarnosti, kritički se relacionirajući spram nje, Držić je Grižulu opskrbio smislovima koja djela slične generičke pripadnosti nemaju. Parodirajući temu idiličnog svijeta u kojem nobili pastiri vječno tragaju za vilama, kroz tri naoko sporedne nevilinske priče oblikovao je misao o neskladu između žuđenoga i mogućega, ideala i stvarnosti, onoga što želimo i što možemo dobiti, pokazujući da se sreća ne nalazi u arkadijskom imaginariju i traganju za vilom (žuđena vrijednost), nego u stvarnosti koju živimo. Stoga aktualnost Grižule nije u alegorijskoj glorifikaciji braka, nego u implicitnoj priči o ljubavi koju ne treba tražiti onkraj poznatog i dostupnog. Ta vječita ljudska potraga za ljubavlju u novom čitanju Saše Božića i Petre Hrašćanec bit će protkana motivima dubrovačke tradicije, plesa i rituala. 

Posebnost projekta je da osim značajnih imena hrvatskog kazališta u njemu sudjeluju studenti glume završnih godina ADU, koji će proći kroz proces radionica/audicije te kroz rad sa glumcima i redateljima svladati jezik Držićevih djela te se upoznati sa širom slikom dubrovačke starije književnosti.

 

Više o predstavi možete pronaći ovdje

 

- - -

Donator predstave: 

 

 

Uz potporu: