Otvorenje izložbe 

Dubravka Lošić: Susret u depou III.

Bivša uljara Radeljević, otvoreno do 21. kolovoza od 17 do 21 sat

Dubravka Lošić rođena je 1964. godine u Dubrovniku. Završila je Školu primijenjenih umjetnosti u Zagrebu. Godine 1988. diplomirala je slikarstvo na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu u klasi profesora Ferdinanda Kulmera. Apsolvent je povijesti umjetnosti na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Izlaže od 1983. godine na samostalnim i skupnim izložbama u Hrvatskoj i inozemstvu. Osim slikarstva, instalacija i objekata bavi se scenografijom i kostimografijom. Živi u Dubrovniku gdje radi kao slobodna umjetnica. 

Koncept Depoa Dubrovačke slikarice Dubravke Lošić funkcionira kao  izložba ili neformalna izložbena instalacija u umjetničkoj radionici. Izbjegavajući formalizaciju u sustavu galerijskog izlaganja, detronira umjetničku ekskluzivnost i otvara neposrednu komunikaciju u prostoru  nastajanja svojeg umjetničkog govora. Riječ je o  umjetničkoj odluci i gesti ali i odgovornosti prema vlastitom djelu koje želi da bude viđeno, čitano, odgonetanona mjestu gdje su imaginirani u dvoranskoj akustici oronule industrijske hale, dubrovačke tvornice ulja i u njenoj povijesnoj memoriji.  Na mjestu gdje se nalaze deponirani ciklusi  - slika, asemblaža, instalacija stvoreni kroz više desetljeća opirući se jednoznačnosti i jednostrukoj formalnoj jasnoći i čiji se senzori prijama i odašiljanja - u kontekstu vremena, prostora i pogleda koji im je upućen - manifestiraju uvijek na drugi način. Koncept Depoa je neprotokolaran i pri tome otkriva ono što ostaje nevidljivo i s one strane javnosti. Život umjetničke drugosti svijeta koji u jeziku i oblicima Dubravke Lošić govore o potresenosti svijeta kroz Kalamote i uznemirenu  gestu morskih obzorja, ludičke aparature posvećene Lovu na snove i vjetar dubrovačkih brda,  Rozariji kao polja ruža koje su ljepota, senzorni i emocionalni nemiri svijeta, mistične Kiše koje su njegova današnja zebnja ….. ali i kroz ono što je upravo sada u nastajanju. Izložba Depo III u velikim razmjerima Dubravkinih djela konstruira osobnu mizanscenu Dubrovnika koji je u njenoj osobnoj mitologiji unutrašnje središte svijeta  i laboratorij njezinih snova. 

Margarita Sveštarov Šimat