English

Premijera | C. Goldoni: Kafetarija

Datum objave: 11.01.2024.
  • Više
  • Izvedbe
  • Novosti
  • Umjetnici

PREMIJERA

Dubrovačke ljetne igre i Kazalište Marina Držića

C. Goldoni: KAFETARIJA

    

Prijevod i adaptacija: Frano Čale

Redatelj: Paolo Tišljarić

Dramaturginja: Antonela Tošić

Scenografkinja: Vesna Režić

Kostimografkinja: Ana Mikulić

Oblikovatelj svjetla: Marko Mijatović

Autor glazbe i oblikovatelj zvuka: Žarko Dragojević

Oblikovatelj video projekcija: Miran Brautović

Jezični savjetnik: Maro Martinović

Koreografkinja: Linda Valjalo

Asistentica scenografkinje: Nikolina Kuzmić

Asistentica kostimografije: Petra Andrić

Inspicijentica: Ivana Ljepotica

 

Frano, kafetijer: Hrvoje Sebastijan

Gospar Lukša: Marijan Nejašmić Banić

Dživo, trgovac: Edi Jertec

Blage, njegova žena: Angela Bulum

Karlo, tobožnji konte: Antonio Agostini

Lukrecija, njegova žena: Marija Šegvić

Giselle, balarina: Srđana Šimunović

Zore, vlasnica kartašnice: Mirej Stanić

Toni, Franov djetić: Bojan Beribaka

Inspektor: Boris Matić

Furesti i Maškare: članovi plesnog studija Step'n Jazz

 

Dramski program 75. Dubrovačkih ljetnih igara iznimno je sadržajan i šarolik, a festivalskoj će publici donijeti, osim uzbudljivih gostovanja i omiljenih repriznih naslova, nastavak promišljanja i razvoja dinamičnih koprodukcijskih i ambijentalnih koncepcija, kao i velike premijere. I ovog će ljeta prva dramska premijera biti koprodukcija Dubrovačkih ljetnih igara i Kazališta Marina Držića – kultna Goldonijeva Kafetarija u prijevodu i adaptaciji Frana Čale na dubrovački govor, koju će redatelj Paolo Tišljarić postaviti na Držićevu poljanu. Na Igrama je Kafetarija premijerno postavljena u režiji Tomislava Radića 1978. godine na Gundulićevoj poljani također kao predstava Kazališta Marina Držića, a na repertoaru se zadržala punih deset godina. Iako je njena radnja smještena u precizan povijesni kontekst u fokusu će biti aktualnost, vitalnost komedije, ironija, oštrina, manipulacija informacijama, današnji odnos prema vrlinama i manama koje autor suptilno portretira te mogućnost promišljanja o mehanizmima koji reguliraju društvenu dinamiku.

 

--