English

Premijera | Sunčana Škrinjarić: Čudesna šuma

Datum objave: 17.03.2022.
  • Više
  • Izvedbe
  • Umjetnici

PREMIJERA

Sunčana Škrinjarić: ČUDESNA ŠUMA

glazbeno-scensko djelo 

 

Redateljica: Lea Anastazija Fleger

Autor glazbe: Frano Đurović

Dirigent: Mateo Narančić

Scenografkinja i kostimografkinja: Zdravka Ivandija Kirigin

Dramaturginja: Nikolina Rafaj

Scenski pokret: Matea Bilosnić

Dizajner svjetla: Marko Mijatović

Inspicijentica: Aida Machiedo

Asistentica kostimografkinje: Tina Spahija

 

Dabar, Vodena carica: Jelena Miholjević

Kaktus car: Romano Nikolić

Jež, Čarobnjak: Fabijan Komljenović

Gavran, Medvjed, Kor žaba, Gljiva: Igor Jurinić

Slikar: Matija Gašpari

Jež, Plamenka, Krtica, Kor žaba: Melody Martišković

Lisica, Korijenka, Kor žaba: Ružica Maurus

Glazbenici: Vanda Đanić, Đive Franetović Kušelj, Karmen Pervitić, Denis Ajduković, Stijepo Medo, Matija Novaković

 

Čudesna šuma Sunčane Škrinjarić jedan je od onih romana koji su obilježili cijelu jednu generaciju, a tematskom aktualnošću on to nastavlja činiti i dalje. Sam roman prvi put je objavljen 1985. godine pod nazivom Slikar u šumi, a već godinu dana kasnije snimljen je prvi hrvatski dugometražni crtani film koji dobiva sadašnji naslov te se smatra jednim od najpopularnijih crtanih filmova na području bivše Jugoslavije. Autorica koja gotovo u svim svojim djelima, isprepliće realno i fantastično te to čini i u ovom romanu, dajući radnji okvir kojeg bi lako mogli smjestiti u suvremenu svakodnevicu. 

U središtu radnje nalazi se mladi Slikar, koji duboko razočaran životom u gradu, nakon još jedne neuspjele izložbe odluči pokušati krenuti ispočetka te se zaputi što je moguće dalje od života na koji je navikao - u šumu. Udaljavajući se od gradskog sivila, brda smeća i opće nebrige, Slikar nailazi na veliko drvo, ispod kojeg se smješta i zaspi. I tu započinje ulazak u svijet fantastičnog koji će i dalje sadržavati elemente realističkih konotacija na suvremenost. Nakon prvotnog šoka, s obje strane, Slikar krene upoznavati šumske životinje s kojima na opće čudo ispada kako nema jezične barijere te da mogu međusobno razgovarati. No i idila prirode, ubrzo otkriva svoju drugu stranu, te se predstavljenoj harmoniji suprotstavlja Kaktusovac kojim vlada najbodljastiji od svih – Kaktus car. Nakon što Slikar odbije ručati kod njega, pokreće se lavina osvetničkih pokušaja Kaktus cara, a na Slikaru je da zajedno s novo stečenim životinjskim prijateljima stane na kraj Kaktus caru prije no što sama šuma bude uništena. 

U pokušajima rješavanja problema upoznajemo široki dijapazon likova koji iako životnije, imaju veoma mnogo karakteristika koje lako možemo prepoznati kao ljudske te se kroz njihove pozadinske priče polako kreće raslojavati i veoma važna ekološka domena samog romana. Od dabra koji je posljednji pripadnik svog roda jer su ih lovci izlovili radi krzna, sve do Vodenjaka koji dane provodi očajavajući nad čarobnim ogledalom koje mu pokazuje sve onečišćene rijeke i mora. U prvi plan tako izlazi nezaobilazna ideja zajedništva, suradništva i brige za okoliš, kao što se otkriva i problem neshvaćenosti i usamljenosti koji su glavni okidači zlovolje Kaktus cara.  

Scenska adaptacija teži zahvatiti ispreplitanje svijeta realnog i svijeta fantastičnog, gdje će gledatelje na samom ulasku u izvedbeni prostor dočekati naznaka izložbe s koje Slikar i bježi u prostor fantastičnog, kako bi se na samom kraju ponovno vratio među publiku te otvorio izložbu kojom više ne dominiraju slike sivila gradskih kontura, već šarenilo prirode. Također u adaptaciji će se oslanjati na scensku glazbu, songove, kao i korske momente, koji ostaju zalogom romana, ali i njegove filmske adaptacije te koji će dodatno dinamizirati radnju i potencirati fantastično unutar realnog. Glazba će postati glavni partner- suigrač glumcima kroz predstavu. Glazbu će za ovu glazbeno scensku predstavu pisati Frano Đurović.  

Mnoštvo je paralelnih scena, akcije, dinamike u adaptaciji. 

Ciljana publika su djeca, oni će imati priliku sudjelovati u ovoj predivnoj kazališnoj pustolovini na čarobnom Lovrjencu. 

Unutar projekta želja je i pružiti mladim, još neafirmiranim glumcima i glumicama Akademije dramske umjetnosti priliku da možda po prvi put sudjeluju na Dubrovačkim ljetnim igrama, i upravo će zato oni biti glavnina glumačke podjele. 

Predstava Čudesna šuma igrat će se u ambijentu, na tvrđavi Lovrjenac. Pojam ambijentalnosti duboko je ukorijenjen u kazališnu umjetničku praksu. Naš teatar dobro pamti i piše stranice i stranice uspješnih predstava na otvorenom. Misli o ambijentalnom kazalištu neminovno nas odvode u ljetne mjesece na razne lokacije grada teatra - Dubrovnika i Dubrovačkih ljetnih igara koji potiču upravo igranje pod vedrim nebom.  

Naša bogata baština ambijentalnih predstava zapisala je mnoga imena redatelja koji su izlaskom iz kazališne scene-kutije pod mjesečinu donijeli uzbuđenje i nove zamisli promišljanja prostora igre.  

U našoj predstavi Lovrjenac će postati suigrač u igri, partner koji nadopunjuje smisao teksta. Lovrjenac postaje Lice predstave. Ambijent, tvrđava, postaje zamjena za kazališnu scenografiju. Prirodni, zatečeni prostor ne samo da postaje prizorište koje nadopunjuje dramaturgiju komada i značenje samog teksta, već će slati i vlastito značenje.  

 

Lea Anastazija Fleger

---