English

Zlatno libro - bajke iz dubrovačkog kraja

Datum objave: 30.01.2020.
  • Više
  • Izvedbe

PREMIJERA

Dubrovačke ljetne igre i Kazalište Marina Držića

Zlatno libro

bajke iz dubrovačkog kraja

Glazbeno-scensko djelo za djecu i mlade (5+)

Prema publikaciji Dubrovačkih muzeja „Zlatno libro: bajke, predaje i legende iz dubrovačkog kraja“ autora Aleksandre Piteše i Ivice Kipre

 

Skladatelj: Ivan Končić

Dirigent: Franko Klisović

Redateljica: Helena Petković

Dramatizacija teksta i dramaturgija: Marin Lisjak i Filip Jurjević

Scenografkinja i kostimografkinja: Irena Kraljić

Oblikovatelj svjetla: Marko Mijatović

Suradnik scenografkinje: Denis Rubinić

Oblikovateljica oglavlja i dekoracija: Ana Mikulić

 

Igraju: Mirej Stanić, Ivana Gulin, Hrvoje Sebastijan,  Zdeslav Čotić, Bojan Beribaka, Dan Vukelić

Orkestar: Đana Kahriman - violina, Šimun Končić - viola, Vanda Đanić - violočelo, Denis Ajduković - kontrabas, Đive Kušelj - flauta, Stijepo Medo - klarinet, Stefani Grbić - glasovir, Karmen Pervitić - udaraljke 

Inspicijentica: Viktorija Grgurević

 

U vremenu u kojem i dječjim životima dominira tehnologija, u kojemu su djeca sve više samo pasivni gledatelji youtube videa, u vremenu u kojem roditelji nažalost imaju sve manje vremena za pričanje i čitanje priča, izrazito je važno vratiti djecu bajkama – one ih uče moralnim vrijednostima, razvijaju koncentraciju i maštu te ih tako pripremaju da postanu budući čitatelji i buduća kazališna publika.

Predstava „Zlatno libro” nastat će prema odabranim bajkama iz dubrovačkog kraja koje su Aleksandra Piteša i Ivica Kipre sakupili i adaptirali u istoimenoj knjizi u izdanju Dubrovačkih muzeja. Ove bajke pripadaju klasičnim primjerima narodnog usmenog stvaralaštva te su bogate fantazmagoričnim likovima, napetim „dramskim” situacijama u kojima se na različite načine iskušavaju i nagrađuju kvalitete protagonista, prepune su arhetipskih elemenata koji, čitani iz suvremene vizure, otvaraju prostor za duhovitu i zanimljivu teatralizaciju. Također, priče obiluju zanimljivim akustičnim slikama i elementima, što nam je, s obzirom na to da će predstava biti glazbeno – scenskog karaktera, izrazito važno. Čarolija se često unutar fabule doziva upravo korištenjem instrumenata – zvončićima, frulicama – pa će orkestar na sceni biti važan pokretač radnje i, na neki način, jedan od protagonista. U dramatizaciji će se isprepletati fabule, motivi i likovi iz različitih priča ("Djevojčica iz ružmarina", "Tri brata i zlatna jabuka", "Vilenik") kako bi se na sceni stvorio originalan svijet, zanimljiv i privlačan najmlađoj publici.

 

--

Uz potporu: