--
Autorice izložbe: Barbara Margaretić i Viktorija Žuvela
Izložbom Dubrovačkih muzeja »Žene na sceni i iza scene Dubrovačkih ljetnih igara« nastoji se dati pregled sudionica, umjetnica i kazališnih radnica koje su svojim djelovanjem pridonijele radu i afirmaciji Festivala, od osnutka 1950. do kraja sedamdesetih godina prošlog stoljeća. Dubrovačke ljetne igre složena su kulturno-umjetnička manifestacija. Od svojih početaka, tijekom dugog niza godina prošle su kroz različita razdoblja, koja se uglavnom pripisuju djelovanju njihovih važnih protagonista – umjetničkih ravnatelja dramskog programa. Ova izložba prvi put stavlja u fokus važne, ali manje istaknute sudionice koje su svojim radom također obilježile razdoblja Festivala. Imajući u vidu kompleksnost teme, želja autorica bila je potaknuti na ponovno čitanje povijesti Igara, ovoga puta s naglaskom na rad i doprinos žena na sceni i iza scene. Njihovo djelovanje nije bilo samo na sceni – već su kao redateljice i umjetničke suradnice svojim snažnim osobnostima stvarale nezaboravne kazališne trenutke pune visoke energije, ludizma, protesta i stava, a lutajući Gradom, otkrivale su nove scenske prostore. Neke su od njih kao ravnateljice pridonijele oblikovanju kulturne politike Festivala i tako bitno utjecale na njegov razvoj i međunarodnu prepoznatljivost ili su kao fotografkinje svojim fotoaparatom zabilježile biografiju Igara. Uz istaknute i priznate kazališne umjetnice, redateljice, glumice, kostimografkinje, koreografkinje, scenografkinje, fotografkinje i kritičarke igara, skreće se pozornost i na žene koje su bile uključene u rad Festivala, a bile su važne na organizacijskom i promidžbenom području. Uz sve te istaknute i važne uloge žena na Festivalu predstavit će se i one »male«, naizgled sporedne uloge inspicijentica, krojačica i garderobijerki – jer sve one tvorile su tkivo Igara i zaslužuju biti zabilježene. Izložba među ostalim, želi potaknuti i pitanja sadašnjeg položaja kazališnih umjetnica i kulturnih radnica te vidljivost i percepciju ženskog rada danas. Na izložbi se, na žalost, ne spominju brojne i važne umjetnice koje su tijekom dugog niza sezona dale svoj doprinos u glazbenom programu. Festival je od samih početaka zamišljen kao platforma za predstavljanje domaćoj i stranoj publici, i kao takav pridonio je i afirmaciji umjetničkog rada, što je omogućilo prepoznatljivost autorica čiji je rad usko vezan uz kazalište, a koji je u povijesti često zanemarivan ili tek marginalno spominjan, pogotovo zbog toga što su neke od kazališnih profesija tradicionalno držane »muškima«.
Izložba je i posveta ženama koje su na Igrama ostvarile najveće uspjehe odigravši, primjerice, uloge prve Ofelije koja se popela na Lovrijenac, ili prve Tirene u Parku Muzičke škole, Držićeve Petrunjele, Dobre ili Laure na Gundulićevoj poljani, nezaboravne Jele u Ekvinociju, Zlatarićeve Elektre u Sorkočevićevu ljetnikovcu ili vila u Držićevoj Grižuli u parku Gradac. Posvećen je također onima koje su se u povijest Igara upisale svojim maštovitim i autentičnim kostimima Držićeva Skupa i Dunda Maroja, Corneilleva Cida na Revelinu, Kristofora Kolumba na brodu »Santa Mariji« u Portu i Hamleta na Lovrijencu, a i onima koje su više desetljeća oblikovale plesne dionice ili izrađivale scenografije u ambijentalnim prostorima Grada. U malim poglavljima o povijesti Igara tijekom triju desetljećâ, iz kulture sjećanja i bogatih vrela, svjedočanstava koja dokumentiraju, njeguju, usmjeruju, predstavljaju i vrjednuju njihovo djelovanje, donijet ćemo kratke crtice iz biografija žena čije su sudbine isprepletene s Gradom i Festivalom.
--
Više o izložbi pročitajte u tekstu.
--
