Redatelj: Martin Kušej
Prijevod i dramaturgija: Vesna Đikanović
Prijevod (Heiner Müller : Medeja – materijal): Snježana Rodek
Scenografkinja: Annette Murschetz
Kostimografkinja: Ana Savić Gecan
Skladatelj: Aki Traar
Oblikovateljica svjetla: Vesna Kolarec
Autor video materijala: Tobias Jonas
Suradnica za scenografiju: Hana Ramujkić
Asistent redatelja: Herbert Stöger
Druga asistentica redatelja: Katarina Julija Pipan
Asistentica kostimografkinje: Tjaša Frumen
Lektorica hrvatskog jezika: Ines Carović
--
Ana (Medeja): Helena Minić Matanić
Luka (Jazon): Uliks Fehmiu
Klara: Julija Klavžar
Socijalna radnica/Pripovjedačica: Maša Žilavec
Kristijan: Vladimir Vlaškalić
Borut: Aleš Valič
Edi: Tvrtko Kolar
Leon: Jan Rendić
--
Jedan od najvažnijih ženskih likova prema tekstu Simone Stonea i Heinera Mullera postavlja veliki europski redatelj Martin Kušej. Preko Medejinih motiva Kušej želi propitivati okrutne mehanizme svijeta, Medejinu drugost, poziciju u socijalnom i političkom smislu, posebno u vremenu rastuće ksenofobije.
--
Medea je jedna od najenigmatičnijh i najkomplesknijih žena u dramskom univerzumu, o čiju su se monumentalnost razbijale mnoge interpretacije i podijeljeni osjećaji gledatelja. Brutalna je, ne ostavlja nikome, ni glumcima, ni publici prostora da se sakriju. Sirova je i pročišćujuća poput ritualnog čina. Izvan uzoraka racionalnog. Koliko god je pokušavali potisnuti, ona će ponovo izbiti na površinu. Kreće se kroz vrijeme od antike do naših dana, snagom svih onih žena koje još od tih davnih vremena sustiže uvijek isto isključenje iz zajednice, čiji sukob neizbježno mijenja živote svih.
Simon Stone svojom dvadeset prvo stoljetnom Medejom - briljantnom znanstvenicom Anom, kreira realan život u prepoznatljivom suvremenom kontekstu, uspješne karijere i obiteljskog okruženja, ono što bi moguće njihovi antički preci mogli predstavljati danas. No ispod kontura i površine suvremene priče silovito teku tokovi emocija i nasilja, gotovo primordijalnim uzorkom i ritmom, porivima koji egzistiraju u nama, gdje izranjaju sva esencijalna pitanja, stara koliko i čovjek sam. Njihov život koji pratimo na sceni izdiže suvremeni ljubavni trokut, jer ljubav je u srži svih nastojanja i ratova, na razinu arhetipa i njegove univerzalnosti sukoba, stvarajući materijal jake, brutalno ogoljene izvedbe koja neminovno ostavlja trag na duši.
Ana stupa u dvadeset prvo stoljetni svijet koji je već u plamenu, prepun zgarišta, napuštenosti i nasilja na kojem čovječanstvo radi. O tom svijetu prijeđenih granica, svjedoče Anini/Medejini iskoraci u Heiner Mullerove monologe u kojima je osuđenost na propadanje i smrt konstatacija kolektivnog iskustva. Ona odlazi iz takvog svijeta ostavljajući mu još jednom zgarište sa svim svojim dragocjenostima. Reagira na svijet koji kao takav brutalizira njezino iskustvo života, dislocira je i odstranjuje. Njezino iskustvo postaje dio univerzalnog pitanja o stanju čovjeka čiji je identitet nasiljem i pragmatičnošću pregažen, u kojem bi se svatko izložen sličnoj i dovoljnoj vrsti pritiska i provokacije mogao slično osjećati i ponašati. Stoga je ovo predstava i o empatiji, kada postanemo prekrhki, kad nam maska sklizne s lica i ne možemo više skrivati svoju bol, strah, bijes ili beznađe.
Vesna Đikanović
--
Dramski program 76. Dubrovačkih ljetnih igara iznimno je sadržajan i šarolik, a festivalskoj će publici donijeti, osim uzbudljivih gostovanja i omiljenih repriznih naslova, nastavak promišljanja i razvoja dinamičnih koprodukcijskih i ambijentalnih koncepcija kao i velike premijere. Druga dramska premijera biti će koprodukcija Dubrovačkih ljetnih igara, Hrvatskog narodnog kazališta u Varaždinu i Slovenskog narodnog gledališča u Mariboru – Medeja donosi suvremenu i provokativnu reinterpretaciju antičkog mita, istražujući teme izgnanstva, osvete i društvene osude kroz moćnu vizualnu i emocionalnu ekspresiju, u režiji Martina Kušeja.
--
