--
--
Pronađite kršćansku crkvu bilo gdje i vjerojatno ćete pronaći četiri figure predstavljene u njezinoj arhitekturi, umjetničkim djelima i ikonografiji. Anđeli, koji rade Božji posao na Zemlji i čuvaju čovječanstvo; Demoni, prikaz svega zla i iskušenja u igri u svijetu; Djevica Marija, lik čistoće, savršenstva i poniznosti; i Krist, Sin Božji čiji su život i učenje u središtu kršćanske vjere. Koristeći ova četiri simbola i također dramatične Wyndomhamove pjesme Geoffreyja Poolea (1970.) kao naš vodič, Anđeli i demoni prikupljaju izvanrednu zborsku glazbu napisanu tijekom 500 godina, kako bi istražili i svjetlo i tamu ljudskog iskustva i njen moćni simbolizam u kršćanstvu.
--
Anđeli
William Byrd Haec dies
Geoffrey Poole Prologue: Ave rex angelorum (iz ciklusa Wymondham Chants - Napjevi iz Wymondhama)
Demoni
Geoffrey Poole Scherzo: Tutivillus (iz ciklusa Wymondham Chants - Napjevi iz Wymondhama)
Arvo Pärt Zwei Beter
William Byrd Miserere mei Deus
Majka
Judith Bingham Ave virgo sanctissima
Giovanni Pierluigi da Palestrina Regina Caeli
Geoffrey Poole Prayer: Mary Modyr (iz ciklusa Wymondham Chants - Napjevi iz Wymondhama)
Sin
Hans Leo Hassler Cantate Domino
Hildegard von Bingen O Euchari
Geoffrey Poole Epilogue: Blessed Jesu (iz ciklusa Wymondham Chants - Napjevi iz Wymondhama)
U nastavku koncerta, ansambl The King's Singers predstavit će neke od svojih prepoznatljivih vokalnih aranžmana, posebno odabranih za koncert u Dubrovniku, među kojima će biti i novih i poznatih skladbi, a najavljuju i mogućnost da posegnu za – lokalnom glazbom.
--
Ansambl The King's Singers svoj je program složio na temu Anđela i demona. Zapravo su, kažu, nadahnuti četirima figurama koje nalazimo u kršćanskim crkvama, a one su: „Anđeli, koji rade Božji posao na Zemlji i čuvaju čovječanstvo; Demoni, prikaz svega zla i iskušenja koja su na djelu u svijetu; Djevica Marija, lik čistoće, savršenstva i poniznosti; i Krist, Sin Božji, čiji su život i učenje u središtu kršćanske vjere.” Programom Anđeli i demoni žele predstaviti iznimnu zborsku glazbu nastalu tijekom proteklih 500 godina te istražiti „i svjetlo i tamu ljudskog iskustva i njihov moćni simbolizam u kršćanstvu.”
Prvi dio koncerta stoga je podijeljen u četiri cjeline: Anđeli, Demoni, Majka, Sin. A u svakoj nalazimo po dio iz Napjeva iz Wymondhama Geoffreya Poolea, iz 1970., koje služe kao vodič kroz program, ili svojevrsno sidro. Geoffrey Poole (Ipswich, 1949.) engleski je skladatelj i autor više od stotinu skladbi. U mladosti je bio samouk, zatim je studirao na Sveučilištu East Anglia te u Southamptonu, u klasi Jonathana Harveya i Alexandera Goehra. Predavao je u Manchesteru i Bristolu. Njegov rani Nonet privukao je pažnju ansambla The King's Singers te su od njega naručili ovu skladbu, Wymondham Chants.
Poole je bio nadahnut ruševinama opatije u Wymondhamu, u Norfolku. U djelu je uglazbio srednjovjekovne tekstove – četiri teksta, koje je podijelio u Prolog (Ave, rex angelorum – Zdravo, kralju anđela), Scherzo (Tutivillus – demon koji unosi greške u rad pisara), Molitvu (Mary Modyr – Majka Marija) i Epilog (Blessed Jesu – Blagoslovljeni Isus). Sklada pod utjecajem rane glazbe, ali i novije, primjerice, Brittena i Pendereckog, uz perkusivne vokalne efekte, dinamički raspon i miješanje jezika (makaronizam): riječima autora, Wymondham Chants su „četiri srednjovjekovna makaronska teksta podvrgnuta procesu zamišljene dovršenosti, u stilu koji spaja obilježja 14. i 20. stoljeća.“
Engleski skladatelj William Byrd (London, ~ 1540. – Stondon Massey, 1623.) zaslužan je za razvoj engleskog madrigala, a napisao je i brojna djela za instrumente s tipkama. Školovao se kao orguljaš u katedrali u Lincolnu i pjevač u Kraljevskoj kapeli. U šesteroglasnoj Haec dies uglazbljuje dio teksta Psalma 118, s početkom „Ovo je dan, što ga učini Gospod; radujmo se i veselimo se na njemu!”, iz anglikanske službe za Uskrs; smatra se također da je Byrd bio potaknut slučajem proganjanog i ubijenog isusovca Edmunda Campiona, odnosno da skladba možda predstavlja Campionov dolazak u raj. Drugi dio koncerta, Demoni, donosi još jednu Byrdovu skladbu, peteroglasni Miserere mei Deus – Smiluj mi se, Gospode – molitvu za milost, s posebnim glazbenim naglaskom na riječima iniquitiatem (bezakonje) i misericordiam (milosrđe).
Prije Byrdove molitve, u poglavlju Demoni, izvođači se vraćaju Pooleu, a zatim izvode skladbu Zwei Beter (Dvojica molitelja). Estonski postmodernist Arvo Pärt (Paide, 1935. ) napisao ju je 1998. za Hanoverski djevojački zbor, prema prispodobi o farizeju i cariniku iz Evanđelja po Luki - Farizej i Carinik predstavljeni su kontrastnom glazbenom građom, a kompleksna vokalna tekstura kulminira uz Kristove riječi „Svaki koji sebe uzvisuje, bit će ponižen; a koji se ponizuje, bit će uzvišen.”
Treći dio programa, naslovljen Majka, počinje djelom – skladateljice. Bit će to Judith Bingham (Nottingham, 1952.), inače i mezzosopranistica, dugogodišnja članica ansambla BBC Singers. Osim brojnih vokalnih djela, među kojim sedam Missa Brevis, napisala je koncerte za fagot, obou, trubu, tubu; orkestralne i komorne skladbe, djela za orgulje i za puhačke ansamble. Ave Virgo Sanctissima – Zdravo, djevice presveta – napisala je 2011., na narudžbu katoličke crkve svetog Tome Apostola u Los Angelesu, na tekstove Prudencija, svetog Ambrozija i jednog anonimnog autora. Pijanistica i autorica Kathryn Louderback skladbu je opisala kao „prekrasno disonantnu.”
Bogorodici je posvećena i sljedeća skladba, marijanska antifona Regina caeli (ili coeli) – Nebeska kraljica. Napisao ju je Giovanni Pierluigi (Palestrina, 1525. – Rim, 1594.) koji je svojem imenu dodao oznaku rodnoga mjesta, da Palestrina, a potpisivao se i s Praenestino, po regiji podrijetla. Autor više od stotinu misa i više od 200 moteta te madrigala, Palestrina je bio jedan od najvažnijih autora 16. stoljeća. Nastavio je razvoj polifonih tehnika započet u franko-flamanskoj tradiciji te razvio djela koja su smatrana idealom katoličkoga glazbenog izričaja u posttridentskom razdoblju.
Cantate Domino još je jedno uglazbljenje psalma na večerašnjem programu, u ovom slučaju Psalma 96, koji počinje tekstom „Pjevajte Gospodu pjesmu novu, pjevaj Gospodu, sva zemljo!” Autor je Hans Leo Hassler (Nürnberg, 1564. – Frankfurt, 1612.), podrijetlom iz glazbeničke obitelji i jedan od prvih njemačkih glazbenika koji su se glazbeno obrazovali u Italiji. Po povratku iz Venecije, u skladanju je primjenjivao talijanski stil i forme te podučavao druge. Bio je i orguljaš i savjetnik graditelja orgulja. Objavio je canzonette, motete, mise i pjesme, a u rukopisima ostavio instrumentalne skladbe.
I u ovom, četvrtom, dijelu programa, naslovljenom Sin, slušamo djelo jedne skladateljice, Hildegard von Bingen (Böckelheim, 1098. – Rupertsberg kod Bingena, 1179.), ili sv. Hildegarde: antifonu O Euchari in leta via ambulasti, s tekstom, „O, Euharije, radosnim si putem koračao kada uz Božjeg sina si boravio.” Sveti Euharije bio je prvi biskup Triera, u 3. stoljeću. Hildegard von Bingen proglašena je 2012. naučiteljicom Crkve (doctor ecclesiae universalis), kao jedna od samo četiri žene s tom titulom, a riječ je o ukupno 37 svetaca koji su, smatra Katolička crkva, u velikoj mjeri pridonijeli teologiji i doktrinalnom učenju. Zaštitnica je glazbenika, pisaca i ekologa.
Bila je iznimno aktivna u mnogim poljima; benediktinka, vizionarska mističarka, herbalistica, autorica i skladateljica. Postala je i prioricom samostana Disibodenberg, a želeći veću samostalnost, predložila je i provela osnivanje novog samostana, u Rupertsbergu. U djelu Scivias popisala je svoje vizije; pisala je i pjesme, traktate o prirodi, zdravlju, ljekovitom bilju. U djelu Symphonia armonie celestium revelationum (Simfonija harmonije nebeskih otkrivenja) skupila je 77 svojih pjesama koje je sama i uglazbila. Koncertno poglavlje Sin završava još jednim stavkom iz ciklusa Geoffreya Poolea – Blessed Jesu, s tekstom „Blagoslovljeni Isuse, beskrajne milosti, spasi svoju čeljad i pošalji nam mir.”
Nakon izbora sakralne glazbe u prvom dijelu koncerta, The King's Singers u nastavku će predstaviti neke od svojih prepoznatljivih vokalnih aranžmana, koje će posebno odabrati za ovu prigodu. Među njima će biti i novih i poznatih skladbi te, kažu, možda i ovdašnje glazbe!
--
