Dubrovačke ljetne igre supotpisnice su peticije protiv predloženih izmjena regulative kojima bi od rujna 2020. godine u Europskoj uniji bilo zabranjeno stavljanje u promet i korištenje izvora svjetla sa žarnim nitima (tzv. tungsten rasvjete) čak i u kulturnim ustanovama i organizacijama, a koje su, zahvaljujući tzv. entertainment klauzuli iz 2013. godine, od nje sada izuzete. 

U nastavku prenosimo peticijsko pismo u integralnom obliku. 

TO:      Ministrica kulture Republike Hrvatske, gđa. Nina Obuljen Koržinek

            Zastupnica u Europskom parlamentu, gđa. Biljana Borzan

            Zastupnik u Europskom parlamentu, g. Ivan Jakovčić

            Zastupnica u Europskom parlamentu, gđa. Ivana Maletić

            Zastupnica u Europskom parlamentu, gđa. Marijana Petir

            Zastupnik u Europskom parlamentu, g. Tonino Picula

            Zastupnik u Europskom parlamentu, g. Jozo Radoš

            Zastupnica u Europskom parlamentu, gđa. Dubravka Šuica

            Zastupnik u Europskom parlamentu, g. Ivica Tolić

            Zastupnica u Europskom parlamentu, gđa. Ruža Tomašić

            Zastupnica u Europskom parlamentu, gđa. Željana Zovko

RE:      Zabrana tungsten rasvjete u EU

Poštovana ministrice kulture, poštovani hrvatski zastupnici u Europskom parlamentu,

Europska komisija započela je proces izmjene propisa (EC) NO 244/2009, (EC) 245/2009 i (EU) NO 1194/2012 o zahtjevima ekodizajna i (EU) NO 874/2012 o uvjetima energetskog označavanja rasvjetnih proizvoda, a koje će, budu li usvojene, biti pogubne kako za hrvatsku tako i za europsku kulturu.

Naime, predloženim izmjenama regulative od rujna 2020. godine u Europskoj uniji bilo bi zabranjeno stavljanje u promet i korištenje izvora svjetla sa žarnim nitima (tzv. tungsten rasvjete) čak i u kulturnim ustanovama i organizacijama, a koje su, zahvaljujući tzv. entertainmentklauzuli iz 2013. godine, od nje sada izuzete.

Takva zabrana značila bi da sva hrvatska kazališta, ali i brojne druge ustanove i organizacije u kulturi, te tvrtke koje se bave scenskom, tv i filmskom rasvjetom, do rujna 2020. godine moraju nabaviti posve novi rasvjetni park, a postojeći otpisati. Rasvjetna tijela sa žarnim nitima koja sada koriste, morali bi zamijeniti LED izvorima.

Primjerice, samo Dubrovačke ljetne igre su na tungsten rasvjetnu opremu u zadnjih 10 godina potrošile 1,3 milijun kuna. Ukoliko bi došlo do zabrane proizvodnje tungsten žarulja, DLJI bi morale utrošiti otprilike 5,6 milijuna kuna za osnovni dio opreme LED tehnologije koja bi zamijenila njihov postojeći rasvjetni park (dakle, bez povećanja broja rasvjetnih tijela). No, s obzirom na to da Igre priređuju programe na vanjskim lokacijama, potrebna je outdoor oprema najmanje IP64 ratinga koja je 30% skuplja od “obične” (indoor). Dakle, Dubrovačke ljetne igre bi zapravo trebale utrošiti oko 7,3 milijuna kuna (bez PDV-a!) na nove rasvjetne uređaje i nove pulteve koji omogućavaju upravljanje rasvjetnim sustavima većim od 2 DMX universa, a postojeću rasvjetnu opremu rashodovati.

Pri tom, u ovu procjenu troška nisu uračunati zaštitni sanduci (LED uređaji su osjetljivi za transport), edukacija tehničara koji će novom opremom rukovati te cjelokupna potrebna DMX i ARTnet infrastruktura (kabeli, splitteri, pojačala signala, routeri, bežični moduli i ostalo)[1].

U repertoarnim kazalištima troškovi bi bili višestruko veći jer bi osim nabave nove opreme uključivali i troškove građevinskih radova zbog provođenja novih instalacija, potom troškove ponovnog angažmana autora oblikovanja svjetla za svaku od predstava, kako bi svoje prethodne autorske radove prilagodili novoj tehnologiji, te ne manje važno, troškove edukacije kompletnog osoblja koje upravlja rasvjetnim parkom.

Pročelnik Katedre za scensko oblikovanje zagrebačke Akademije dramske umjetnosti Deni Šesnić procjenjuje kako bi samo trošak nabave novih rasvjetnih tijela (bez pomoćne opreme, građevinskih radova, edukacije i sličnog) hrvatsku kulturu mogao stajati više desetaka milijuna eura, dok najveći broj manjih ustanova, poput centara za kulturu i domova kulture te nezavisnih producenata, takvo ulaganje u infrastrukturu jednostavno ne bi mogao podnijeti. Usporedbe radi, Ministarstvo kulture je za sve programe profesionalnih kazališta u Hrvatskoj u 2018. godini iz proračuna izdvojilo 23.701.578,50 kn ili približno 3,1 milijuna eura!

Uz sve navedene financijski i organizacijski štetne posljedice eventualnog donošenja zabrane, ništa manje važne nisu i one – strukovne. Naime, razni izvori svjetla: tungsten žarulja, izbojna žarulja, fluorescentna žarulja, LED žarulja međusobno se razlikuju po likovnim značajkama, a naročito po načinu na koji reproduciraju boje: boju scenografije, boju kostima, boju ljudskog lica. U tom je pogledu tungsten žarulja još uvijek nenadmašna, LED je, uz sav napredak tehnologije, još uvijek ne može zamijeniti.

Zakonodavac nadolazeću zabranu obrazlaže željom da samoj Komisiji olakša provođenje regulative[2], ne vodeći pri tome računa o specifičnosti kulturnih institucija, te željom za smanjenjem potrošnje električne energije te drugih po okoliš štetnih učinaka, premda prema strukovnim procjenama primjerice u kazalištima na scensku rasvjetu otpada manje od 10% ukupne potrošnje električne energije pojedine ustanove, na što je Europsku komisiju višekratno upozorila i Međunarodna udruga oblikovatelja svjetla (International Association of Lighting Designers) – IALD.

Molimo vas stoga, da u svjetlu svega navedenog, poduzmete sve raspoložive korake kako biste spriječili eventualno donošenje ove zabrane koja bi nepovratno ugrozila hrvatsku kulturu.

S poštovanjem,

izv. prof. art. Deni Šesnić, pročelnik Katedre za scensko oblikovanje Akademije dramske umjetnosti

red. prof. art. Boris Popović, Akademija dramske umjetnosti

red. prof. art. Dinka Jeričević, scenografkinja, Akademija dramske umjetnosti

Miljenko Bengez, oblikovatelj svjetla

Aleksandar Čavlek, oblikovatelj svjetla

Elvis Butković, mag. art., oblikovatelj svjetla

Saša Fistrić, oblikovatelj svjetla

Marino Frankola, mag.art. mag pol., oblikovatelj svjetla

Bojan Gagić, mutimedijalni umjetnik

Vesna Kolarec, mag. art., oblikovateljica svjetla

Zoran Mihanović, oblikovatelj svjetla

Marko Mijatović, mag. art., majstor rasvjete i videa Dubrovačkih ljetnih igara

Aleksandar Mondecar, dizajner scenske rasvjete

Davor Punda, v.d. upravitelja tehnike Hrvatskog narodnog kazališta u Splitu

Zdravko Stolnik, kreator scenske rasvjete

Ivana Medo Bogdanović, ravnateljica Dubrovačkih ljetnih igara

Goran Golovko, intendant Hrvatskog narodnog kazališta u Splitu

Jasna Jakovljević, intendantica Hrvatskog narodnog kazališta u Varaždinu

Snježana Abramović Milković, ravnateljica Zagrebačkog kazališta mladih

Boris Svrtan, ravnatelj Gradskog dramskog kazališta Gavella

Višnja Babić, ravnateljica Gradskog kazališta Trešnja

Drago Utješanović, ravnatelj Gradskog kazališta Žar ptica

Nataša Rajković, pomoćnica za kulturu ravnatelja Studentskog centra u Zagrebu

Zvonimir Dobrović, umjetnički direktor Queer Zagreba / Perforacija

Petra Glad, ravnateljica Zagrebačkog plesnog ansambla

Emina Višnić, direktorica RIJEKA 2020 d.o.o.

izv. prof. art. Franka Perković Gamulin, dekanica Akademije dramske umjetnosti

red.prof. art. dr.sc Snježana Banović, Odsjek produkcije Akademije dramske umjetnosti

Ivana Bakal, predsjednica Hrvatskog društva likovnih umjetnika

Perica Martinović, predsjednica Hrvatskog društva dramskih umjetnika

Hrvoje Hribar, Upravni odbor FERA (Federacija europskih filmskih redatelja)

Neda Terešak, prokuristica, MTTN d.o.o.

Dražen Goreta, Tvornica kulture

Nora Krstulović, redateljica i urednica portala Teatar.hr

Peticiju možete potpisati na portalu teatar.hr.

Za dodatno upoznavanje s posljedicama ove zabrane preporučujemo intervju s Borisom Popovićem, a na europskoj razini Udrugu dizajnera svjetla (Association of Lighting Designers - ALD) koja provodi kampanju Save Tungsten.