English

Predavanje | Tragom mita o Michelangelu

Datum objave: 07.06.2018.
  • Više
  • Izvedbe

Ključevi od Grada

Predavanje 

Tragom mita o Michelangelu 

Predavačica: dr. sc. Tanja Trška

Veze Michelangela Buonarrotija i renesansnog Dubrovnika temelje se prije svega na sačuvanim pisanim svjedočanstvima, sonetima i pismima koje je veliki umjetnik razmijenio s dubrovačkim nadbiskupom Lodovicom Beccadellijem (Bologna, 1501. – Prato, 1572.) za vrijeme njegova boravka u Dubrovniku između 1555. i 1560. godine. Sačuvana korespondencija, koja smješta odnos dvojice renesansnih ličnosti na granicu između književnosti i likovnih umjetnosti, otkriva prije svega Beccadellijevo divljenje Michelangelovim umjetničkim ostvarenjima, ali i Michelangelovo žaljenje što nije u mogućnosti odgovoriti na nadbiskupov poziv da posjeti Dubrovnik. Michelangelov lik i djelo proslavljeni su još u Beccadellijevo vrijeme u zidnom osliku nadbiskupskoga ljetnikovca na Šipanu, koji je u obliku friza u godinama 1559.-1560. izveo talijanski slikar Pellegrino Brocardo. U tipičnoj dekorativnoj formi bolonjskoga podrijetla, Brocardo je prema uputama nadbiskupa Beccadellija ostvario prvi sačuvani primjer zidnog oslika svjetovnoga sadržaja u ladanjskome prostoru dubrovačkoga područja, koji uključuje portrete književnika, intelektualaca i crkvenih velikodostojnika koji su obilježili nadbiskupovu karijeru, među njima i onaj Michelangela Buonarrotija, dopunjen prikazom Alegorije božanskoga nadahnuća. Likovna djela nastala u vrijeme Beccadellijeva boravka u Dubrovniku u kratkom su razdoblju povezala Grad s Michelangelovim Rimom, te stvorila podlogu za mit o »božanskom Michelangelu« i njegovim ostvarenjima u Dubrovniku koji je opstao u djelima likovnih umjetnika i pisaca o dubrovačkoj baštini sve do novijeg vremena.

Dr. sc. Tanja Trška je viša asistentica na Odsjeku za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, gdje izvodi nastavu iz povijesti umjetnosti renesansnoga i baroknoga razdoblja na preddiplomskom i diplomskom studiju. Diplomirala je povijest umjetnosti i engleski jezik i književnost na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 2004. godine. Pohađala je poslijediplomski doktorski studij povijesti umjetnosti pri Scuola Normale Superiore u Pisi i Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu (međunarodni dvojni doktorat znanosti), u okviru kojega je izradila doktorski rad na temu Lodovico Beccadelli e le arti visive / Lodovico Beccadelli i likovne umjetnosti obranjen 2014. godine. Bila je stipendistica Peggy Guggenheim Collection, Venecija (prosinac 2003.), Fondazione di Studi di Storia dell'Arte Roberto Longhi, Firenca (2004./2005.), Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta (2008.), Fondazione Giorgio Cini Onlus, Venecija (2006., 2009.) i Centro Internazionale di Studi di Architettura Andrea Palladio, Vicenza (2011.). Bavi se temama iz likovnih umjetnosti renesanse i baroka, posebice dubrovačkom likovnom baštinom i kulturnim vezama s Italijom.

Ulaz slobodan