Pravo na zaštitu osobnih podataka

Pravo na zaštitu osobnih podataka - temeljno ljudsko pravo

Osobna prava su prava i slobode koje su neposredno vezane za osobu kao pojedinca.

Pravo na zaštitu osobnih podataka je pravo zaštite legitimnih interesa građanina (pojedinca) koje se odnosi na sprječavanje i sankcioniranje zlouporaba osobnih podataka a zajamčeno je međunarodnim i nacionalnim propisima.

Pojedinac (Ispitanik) je fizička osoba čiji se identitet može utvrditi izravno ili neizravno, posebno na osnovi jednog ili više obilježja specifičnih za njegov fizički, psihološki, mentalni, gospodarski, kulturni ili socijalni identitet.

Identitet pojedinca znači njegovu istovjetnost koja se na osnovi oznaka koje ga karakteriziraju (dob, spol, rasa) izdvaja od ostalih građana. Identitet se najčešće utvrđuje uvidom u javne isprave ali se može obaviti i na drugi način. Npr. oznaka fizičke osobe je ime i prezime a njezin se identitet utvrđuje npr. uvidom u osobnu iskaznicu ili putovnicu.

Osobni podatak je svaka informacija koja se odnosi na identificiranu fizičku osobu ili fizičku osobu koja se može identificirati.

Osobni podaci su primjerice:

  • Ime i prezime
  • Adresa fizičke osobe
  • E-mail adresa
  • Podaci o zdravlju
  • Identifikacijska oznaka građana
  • Podaci o plaći
  • Ocjena đaka u školi, ponašanje
  • Bankovni računi
  • Porezne prijave
  • Podaci o posudbi
  • Biometrički podaci (npr. otisak prsta)
  • Broj putovnice, broj osobne iskaznice i sl.

Posebne kategorije osobnih podataka:

  • Osobni podaci koji se odnose na rasno ili etičko podrijetlo
  • Politička stajališta
  • Vjerska ili druga uvjerenja
  • Sindikalno članstvo
  • Zdravlje ili spolni život
  • Osobni podaci o kaznenom i prekršajnom postupku

Osobni podaci nisu:

  • matični broj pravne osobe,
  • naziv pravne osobe,
  • poštanska adresa pravne osobe,
  • e-mail pravne osobe,
  • financijski podaci pravne osobe,
  • podaci o umrlima i sl.

GRAĐANIN U SREDIŠTU ZAŠTITE OSOBNIH PODATAKA

Pravo na zaštitu osobnih podataka jedno je od temeljnih prava svakog čovjeka. Svrha zaštite osobnih podataka je zaštita privatnog života i ostalih ljudskih prava i temeljnih sloboda u prikupljanju, obradi i korištenju osobnih podataka.

U Općoj deklaraciji Ujedinjenih naroda o ljudskim pravima od 10. prosinca 1948. godine se navodi: "Nikoga se ne smije uznemiravati samovoljnim miješanjem u njegov privatni život, njegovu obitelj, njegov stan, njegovo privatno dopisivanje niti napadom na njegovu čast i ugled."

Europska konvencija za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda od 04. studenoga 1950. godine u članku. 8. navodi kako svatko ima pravo na štovanje svog osobnog i obiteljskog života, prebivališta i dopisivanja. Vlasti se neće uplitati u to pravo osim u skladu sa zakonom i kad je to potrebno u interesu javne sigurnosti, sprječavanja kaznenih djela i sl.

Kako bi se podigla svijest građana o pravu na zaštitu osobnih podataka, Vijeće Europe uz potporu Europske Komisije, proglasilo je 28. siječnja "EUROPSKIM DANOM ZAŠTITE OSOBNIH PODATAKA".

Zaštita osobnih podataka u RH ustavna je kategorija te je svakom građaninu zaštita ljudskih prava i temeljnih sloboda zajamčena bez obzira na državljanstvo i prebivalište te neovisno o rasi, boji kože, spolu, jeziku, vjeri, političkom ili drugom uvjerenju, nacionalnom ili socijalnom podrijetlu, imovini, rođenju, naobrazbi, društvenom položaju ili drugim osobinama.

Konačno, sukladno čl.34. Zakona o provedbi Opće uredbe o zaštiti podataka (“Narodne novine”, broj 42/18) svatko tko smatra da mu je povrijeđeno neko pravo zajamčeno ovim Zakonom i Općom uredbom o zaštiti podataka može Agenciji podnijeti zahtjev za utvrđivanje povrede prava.

Zahtjev za zaštitu prava možete podnijeti na sljedeće načine: zahtjev za utvrđivanje povrede prava Agenciji za zaštitu osobnih podataka. Zahtjev za zaštitu prava Agenciji za zaštitu osobnih podataka možete uputiti elektroničkom poštom na adresu: azop@azop.hr ili osobno odnosno poštom na adresu Martićeva 14, 10000 Zagreb.