Godine 1989., nakon opsežnog rada sa specijaliziranim ansamblima, Biondi je osnovao Europu Galante, koja je ubrzo postala vodeći talijanski ansambl iz razdoblja. Biondi i njegov ansambl stekli su reputaciju za "svježe, živahne izvedbe" (New York Times) i udahnuli novi život baroknom, klasičnom i ranom romantičarskom repertoaru, nastupajući na vodećim međunarodnim festivalima i pozornicama uključujući Pierre Boulez Saal u Berlinu, Elbphilharmonie Hamburg, Wiener Konzerthaus, Enescu Festival i Edinburgh International Festival.
Biondi donosi ovaj autentičan i privlačan pristup modernim simfonijskim i komornim orkestrima, kojima i dirigira i upravlja iz violine. Nedavni i budući vrhunci uključuju Njujoršku filharmoniju, Čikaški simfonijski orkestar, Nacionalni simfonijski orkestar u Washingtonu, D.C., Orkestar dell'Accademia Nazionale di Santa Cecilia, RAI Torino, Orkestar National du Capitole de Toulouse, Helsinšku filharmoniju, Simfonijski orkestar Finskog radija, Simfonijski orkestar Bamberga, Simfonijski orkestar radija Berlin, Frankfurt Radio Symphony, Mahler Chamber Orchestras, Mozarteumorchester Salzburg i Hong Kong Philharmonic. Jedanaest godina do 2016. bio je umjetnički ravnatelj za baroknu glazbu Simfonijskog orkestra u Stavangeru.
Biondijeva strast prema operi vodi ga u velike kuće, uključujući Opernhaus Zurich, berlinsku Staatsoper unter den Linden, Grand Théâtre de Genève i Theater an der Wien. Od 2015. do 2018. bio je glazbeni direktor Palau de les Arts Reina Sofia u Valenciji, gdje je dirigirao produkcijama Donizettija, Rossinija, Haydna i Verdija. Kao violinist, cijenjen je kao virtuoz "bez zamjerke" (The Guardian), nastupajući na recitalima diljem svijeta, uključujući Carnegie Hall, Wigmore Hall, Auditorio Nacional de Música Madrid i Cité de la Musique. U sezoni 2023./24. Biondi je nastupao na recitalima u londonskom Wigmore Hallu, na Chopinovom festivalu u Varšavi, kao iu Ženevi i Sevilli. Ove sezone trebao bi nastupiti u Philharmonie Luxembourg, Filharmonie Brno, Poljskoj nacionalnoj operi, s Orchester Métropolitain, Nacionalnim simfonijskim orkestrom u Washingtonu i Simfonijskim orkestrom Finskog radija.
Njegova široka diskografija na Warner Classics, Virgin i Glossa donijela je Biondiju brojne nagrade, uključujući Diapason d'Or de l’Année i Choc de Musique; njegovu nadaleko hvaljenu snimku s Europom Galanteom Vivaldijeva četiri godišnja doba organizacije u više od pet zemalja proglasile su diskom godine; a snimao je s Joyce DiDonato, Dianom Damrau, Philippeom Jarousskyjem, Vivicom Genaux i Rolandom Villazonom. Njegovu snimku Paganini: Sonate za violinu i gitaru Gramophone i BBC Music Magazine proglasili su izborom urednika. Potpisao je ekskluzivno za Naïve Records, Biondi je nedavno objavio svoje albume Vivaldi (2023.), Mendelssohn (2022.) i Carlo Monza Quartets (2022.), nakon objavljivanja njegove prve snimke kompletnih Bachovih sonata i partita (2021.).
Biondi je akademik Accademia Nazionale di Santa Cecilia od 2011., a 2015. ga je francusko Ministarstvo kulture imenovalo časnikom Nacionalnog reda umjetnosti i književnosti. Poljska vlada mu je 2019. dodijelila medalju za hrabrost i vjerodostojnost, kao priznanje za izvanredna kulturna postignuća. Biondi je umjetnički direktor Festivala Farnese: Međunarodnog festivala stare glazbe, a pokrenuo je Festival u Teatru Farnese 2023., okupljajući najprestižnije specijalizirane ansamble u slavljenju talijanske i europske tradicije 17. i 18. stoljeća. Glumi Gennara Gagliana iz 1768. godine, vlasništvo njegovog učitelja maestra Salvatorea Cicerona i kojega mu je ljubazno posudila Zaklada Salvatore Cicero u Palermu, gdje je rođen.
--
Foto (c) Emile Ashley
