Marijana Fumić: Sjetne žene raguzejske

Festivalski dramski ansambl

Marijana Fumić: SJETNE ŽENE RAGUZEJSKE

- s titlovima na engleskom jeziku

Redateljica: Dora Ruždjak Podolski

Dramaturginje: Marijana Fumić, Stela Mišković

Scenograf: Stefano Katunar

Kostimografkinja: Manuela Paladin Šabanović

Suradnik za scenski pokret: Saša Božić

Skladatelj: Maro Market

Oblikovatelj svjetla: Elvis Butković

Jezični suradnik: Maro Martinović

Inspicijent: Roko Grbin

Marija Gučetić: Nataša Dangubić

Filipa Menčetić: Gloria Dubelj

Jelena Dorotka Hofmann: Nataša Kopeč

Jelena Pucić Sorkočević: Iva Kraljević

Maruša hodočasnica: Anica Kontić

Anica Bošković: Lana Meniga

Pavle Ćelović: Lidija Penić-Grgaš

Lucija Miladinović: Lucija Rukavina

Nika Našimoka: Nikolina Prkačin

Svi njihovi muškarci: Marin Klišmanić

Pri kreaciji dramskih lica iz ove predstave korišteni su znanstveni radovi:

• Benyovsky Latin, Irena i Ivana Haničar Buljan. "Socijalna topografija srednjovjekovnog Dubrovnika: primjer posjeda obitelji Mence u burgusu na prijelazu 13. u 14. stoljeće." Povijesni prilozi 59, 2020, 263-318.
• Bersa, Josip. Dubrovačke slike i prilike (1800-1880), Matica Hrvatska, 1941.
• Boscovich, Aniza, Rasgovor pastirski varhu porodjegna gospodinova jedne djevojcize Dubrovkigne, po Francesku Storti, u Mlezieh, 1758.
• Boršić Luka, "Filozofkinja Maruša Gundulić.", Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine 46/2(92), 2020, 287-308.
• Janeković Römer, Zdenka. Rod i grad. Dubrovačka obitelj od 13. do 15. stoljeća, Zavod za povijesne znanosti HAZU Dubrovnik, 1994.
• Lonza, Nella. "Ego fui per omnia loca sancta: hodočašće Dubrovkinje Maruše u Svetu Zemlju 1394." Anali Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku 23, 2019, 37-63.
• Mirković, Stjepan. Ivan Kukuljević Sakcinski, Zagreb, 1861. Brzotiskom Dragutina Albrechta.
• Stojan, Slavica. Vjerenice i nevjernice, Žene u svakodnevici Dubrovnika (1600.-1815.), HAZU Zavod za povijesne znanosti u Dubrovniku/Prometej, 2003.
• Stojan, Slavica. Anica Bošković. Zavod za povijesne znanosti HAZU, 1999.
• Stojan, Slavica. "Dubrovkinja Jelena Pozza Sorgo i sudbina piesni razlike Dinka Ragnine iz 1536. godine", Anali Dubrovnik 35, 1997, 185-193.
• Vekarić, Nenad. "Genealogija jednog zločina." Dubrovački horizonti 37, 1997, 11-13.
• Viđen, Ivan. "Jelena Dorotka Hoffman (1876.-1965.) - tragom zaboravljene kubističke slikarice", Peristil, zbornik radova za povijest umjetnosti 50, br. 1, 2007, 285-294.
• Zagorac, Ivana. "Nikola Vitov Gučetić: o ljepoti, ljubavi i ženama", Filozofska istraživanja 27, no. 3, 2007, 613-627.

U predstavi su citirani i sljedeći autori: Miroslav Krleža, Goran Čolakhodžić, Tomislav Marijan Bilosnić, Josip Bersa i Nataša Kopeč.

Od srca zahvaljujemo dr. sc. Ani Marinković, dr. sc. Stanislavi Slavici Stojan, dr. sc. Francesci Mariji Gabrielli, dr. sc. Zdenki Janeković-Römer, dr. sc. Lovru Kunčeviću, dr. sc. Ivanu Viđenu i Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu na pomoći pri realizaciji predstave.

Premijera održana 17. kolovoza na 74. Dubrovačkim ljetnim igrama.                                                                                   

---

Iz bespuća sudbina koje su bivale kroz višestoljetnu povijest Dubrovnika odabrali smo devet žena i jednog muškarca da evociraju ne samo ono prohujalo vrijeme slavne Republike, nego da nas podsjete, Ovdje i Sada – Danas, kako smo neraskidivo vezani za svoje prapostojanje i što su neke stvari, barem što se žena tiče, neke na našu žalost, neke na našu sreću ostale nepromijenjene. Svaka od ovih žena, u svoje je vrijeme i u okviru svojih mogućnosti, učinila malenu, možda neznatnu pukotinu, u svijetu koji je, kako nas je život naučio, itekako – Muški. Posebno je to specifikus dubrovačke prošlosti, koja je, u silnoj želji da zaštiti svoje žene, često i sustavno igrala protiv njih. Neke od naših junakinja toga su bile svjesne, druge ne; neke su se bunile i odupirale, dok su druge, pak, šutke trpjele; neke su kontrirale namijenjenoj im ulozi i poretku, dok su se druge sa svime mirile. No, svaka je učinila nešto zbog čega ih je povijest zabilježila – zapamtila. Nešto zbog čega su i danas vrijedne da o njima progovorimo i zapitamo se: je li se uopće naša, ljudska civilizacija, pomaknula, od onog Šestoga dana kad Na svoju sliku stvori Bog čovjeka, na sliku Božju on ga stvori, muško i žensko stvori ih, barem za jedan, jedini (dubrovački) lakat…?

Marijana Fumić

--

Za pomoć pri realizaciji programa zahvaljujemo RIT-u.

--  

Fotografija (c) Marko Ercegović